Kalendar događanja

01 Siječanj 1970

Posjet Modelne šume „Valle dell'Aterno“ iz Italije

Posljednji vikend u ožujku u posjet Modelnoj šumi Istra došli su članovi Modelne šume "Valle dell'Aterno" iz regije Abruzzo, Italija.

Proveli smo nezaboravna tri dana u obilasku našeg područja i upoznavanju s brojnim aktivnostima koje provode članovi udruge i predstavnici teritorija koji se bave šumskim resursima kao što su tartufi i gljive te ruralnom baštinom.
„Valle dell'Aterno“ su tek osnovana modelna šuma koja će upoznavanjem dobrih praksi unutar Mediteranske mreže modelnih šuma potaknuti vlastite inicijative s ciljem održivog razvoja šumskih krajolika.

Završna konferencija projekta Erasmus + „U šumi kao u učionici“

Prijavite se na seminar iz šumske pedagogije ERASMUS+ "U šumi kao u učionici"

Prijavite se na SEMINAR IZ ŠUMSKE PEDAGOGIJE „U šumi kao u učionici“ koji će se održati u utorak 25. ožujka 2025. na edukacijsko – rekreacijskoj stazi Lovrin, u Pazinu u 13 sati.

Seminar je namijenjen odgajateljima, nastavnicima i edukatorima koji rade s djecom u prirodi. Organiziramo ga u okviru našeg projekta Erasmus+ "U šumi kao u učionici" .    

Modelna šuma Istra ulazi u projekt SMURF

S ponosom objavljujemo da je Modelna šuma Istra odabrana za sudjelovanje u projektu SMURF (Sustainable Models for Small Forest Holdings), inicijativi programa Horizon Europe, koja ima za cilj unaprijediti održivo gospodarenje malim šumskim posjedima diljem Europe.

Kutije znanja o šumama za srednje škole

Od šumskih plodova do ruralne baštine: Festival koji je spojio prirodu i tradiciju

 

Popularno treće izdanje Festivala šume i šumskih proizvoda održano je u nedjelju 17. studenoga na području Istarske modelne šume. U zajedničkoj organizaciji Istarske modelne šume i Općine Lanišće, uz financiranje Tajništva Mreže modelnih šuma Mediterana, festival je održan u zabačenom planinskom selu Brest, ispod planine Zbevnice u Ćićariji.

Online prijave za radionice za Festival šume i šumskih plodova 2024

ONLINE PRIJAVE: https://linktr.ee/festivalsuma 

Prijave su moguće do 15.11. te je broj prjava ograničen. Ukoliko su sva mjesta za online prijave popunjena, ne brinite, prijaviti se možete i na info pultu (ispred šatora) na sam dan festivala.
Kompletan program -> https://modelnasuma.hr/hr/event/festival-suma-i-sumskih-plodova-17112024

Vidimo se!

Festival šuma i šumskih plodova 17.11.2024.

Pozivamo vas na treće izdanje Festivala šuma i šumskih plodova koji na šumska prostranstva Bresta ( pod Žbevnicom ) donosi brojne šumske radionice, predavanja, rekreativne, zabavne i umjetničke sadržaje za djecu, odrasle i obitelji.

Povežimo se sa sobom s drugima i sa šumom!

PROGRAM FESTIVALA

Posjetili smo Liku u sklopu našeg projekta Erasmus+ "U šumi kao u učionici"

Godišnji sastanak projekta DigiMedFor u Barceloni


U Istri održan dvodnevni sastanak Erasmus+ projekta " U šumi kao u učionici"

U sklopu sastanka održan je Seminar iz šumske pedagogije za odgajatelje i nastavnike iz Istre 

Seminar je okupio 50 ljudi koji su učili u teoriji i praksi kako primjeniti šumsku pedagogiju u svom radu. Organizirali smo ga u suradnji s Osnovnom školom "Vazmoslav Gržalja" Buzet.

Projektni sastanak Edukacija budućih edukatora šumske pedagogije u Istri

10. obljetnica Modelne šume Istra!

   

Prošli petak, 03.05.2024, smo proslavili ljubilarnu 10. obljetnicu Modelne šume Istra

Dvodnevna konferencija "INNOVAForONE Inovacije u šumarstvu i sinergije između EU mreža"

Erasmus+ "U šumi kao u učionici" Ljubljana, 27. i 28. 03. 2024.


 
Naš prvi međunarodni sastanak iz projekta Erasmus+ ; " Razmjena dobrih praksi iz šumske pedagogije" - održao se je u Ljubljani, a domaćini su nam bili Slovenski šumarski institut.

Iz tiska izašao priručnik "Šumska pedagogija - za djecu novog doba"

        

Festival šuma i šumskih plodova - 19.11.2023.

Festivalom šuma i šumskih plodova promoviramo sve dobrobiti koje nam šume pružaju; ekološke, rekreativne, zdravstvene - što ćete doživjeti kroz naše vođene šetnje, predavanja, izložbe te kroz razne edukativne i kreativne radionice.

Hrvatski

PROGRAM FESTIVALA ŠUMA 2023

Nedjelja 19. studenog - Brest pod Žbevnicom / Općina Lanišće

LOKACIJA  ŠKOLA

Digitalni alati i tehnološki sustavi za održivo gospodarenje šumskim resursima Sredozemlja

Modelna šuma Istra započela je raditi na implementaciji projekta DigiMedFor iz EU programa HORIZON2020 u kojem sudjeluje s brojnim partnerima;  Modelna šuma Montagne Fiorentine, Modelna šuma Provansa, CESEFOR, (Španjolska) Šumarski institut Marmara, Asociacion para la certificacion Espanola forestes,Institut national de recherches en genie rural, Ethniko kentro erevnas kai technologikis anapty, Asociacion para la certificacion Espanola forestes,Trestima Oy i drugi dok je vodeći partner 

Kao rezultat projekta "Suradnja i edukacija ključ su održivog razvoja" nastao priručnik za edukaciju o šumama i održivom razvoju

Što je održivi razvoj?

To je razvoj koji odgovara na potrebe  ljudi danas, i koji će omogućiti budućim generacijama da zadovolje svoje potrebe.

U centru održivog razvoja nalaze se :

Društvo - odlučni smo eliminirati siromaštvo i glad

Naša planeta– želimo zaštititi Zemlju od pogoršanja stanja okoliša

Prosperitet – želimo svim ljudima pružiti dostojan i ispunjen život

Hrvatski

Ove nedjelje na Festivalu šuma; šumski sajam, radionice i gastro show

Prvi „Festival šuma i šumskih plodova“ dogodit će se na Ćićariji, točnije u Brgudcu ove nedjelje 13. studenog. Zamišljen je kao cjelodnevni program za sve generacije koji počinje u 10 i traje do 19 sati.

U šatoru ispred spomen-doma Brgudac posjetitelji će na pravom šumskom sajmu moći razgledavati i kupovati proizvode iz šume; nakit i ukrase, umjetničke predmete, proizvode od gljiva, med i kolače, predmete od drva i vune, te šumsku kozmetiku.

Festival šuma i šumskih plodova u Brgudcu

Udruga Modelna šuma Istra, Općina Lanišće i udruga “Babucera” iz Brguca po prvi puta organiziraju “Festival šuma i šusmkih plodova” na Ćićariji koji je zamišljen kao inovativno i raznoliko događanje za sve generacije.

Njime se žele promovirati sve dobrobiti od šuma na jedan novi način; kroz šumske radionice za djecu i odrasle, predavanja, umjetnost u šumi te naravno šumsku gastronomiju od šumskog bilja i plodova. Festival ima svoj sajamski dio, predavanja i radionice u šumi. 

Modelna šuma u nedjelju na TuberFestu

U nedjelju 23. listopada gostujemo na TuberFestu u Livadama s našim šumskim sajmom i radionicama s kojima trajemo od 12 do 18 sati. Na sajmu će se naši članovi i suradnici predstaviti svojim proizvodima iz šume pa smo pripremili prodajnu izložbu šumskih ukrasa i nakita, proizvoda od drva i vune, umjetničkih slika, prirodne kozmetike, ali i šumske hrane kao što su med i gljive.

Dok će ovaj šaroliki sajam biti u šatoru, u obližnjim šumama održavat ćemo radionice iz šumske pedagogije za djecu, a za odrasle radionice prepoznavanja gljiva i izrade prirodne kozmetike.

Kongres šumske terapije

 

Prvi hrvatski kongres o šumskoj terapiji u organizaciji Snaga šume - Forest Power Croatia

"Šumski wellness - instrument poboljšanja zdravlja i inovativna turistička ponuda"

HORIZON 2020 project ONEFOREST: A MULTI-CRITERIA DECISION SUPPORT SYSTEM FOR A COMMON FOREST MANAGEMENT

Mediteranska mreža Modelnih šuma potpisala je Ugovor za implementaciju projekta iz EU programa HORIZON 2020 Oneforest: a multi-criteria decision support system for a common forest management to strengthen forest resilience, harmonise stakeholder interests and ensure sustainable wood flows.

Stručno putovanje u Portugal i razmjena iskustva o održivom upravljanju resursima

Od 9. do 11. ožujka 2022. predstavnici Modelne šume Istra sudjelovali su na sastanku projekta Erasmus+ u portugalskom gradu Tomar i okolnim područjima. Organizatori sastanka su ASPEA - mreža za okolišnu edukaciju iz Portugala koji su organizirali sadržajna 3 dana programa. U sklopu sastanka održana je plenarna sjednica na kojoj su se predstavile Modelne šume mediteranske mreže koje su organizacijama koje se bave upravljanjem resursima u Portugalu prenijele svoja iskustva i upoznali ih s konceptom kao i  principima i atributima modelne šume.

Projekt suradnje Modelne šume Istra, Modelne šume Provansa i poljskih partnera

U sklopu našeg Erasmus + "Cooperation and education for sustainable development" projekta u studenom 2021. smo posjetili Poljsku regiju Mazurska koja je bogata jezerima i staništima divljih životinja, a poznati su po održivim praksama u gospodarenju šumama i participativnom upravljanju resursima.

Šumska pedagogija u Istri- edukacija odgajatelja na području Modelne šume

Modelna šuma već nekoliko godina provodi projekt Šumska pedagogija u Istri. Ove godine educiramo o šumskoj pedagogiji odgajatelje dječjih vrtića s područja Modelne šume i šire.

Šumska pedagogija u Istri _ edukacije odgajatelja na području Modelne šume

Šumska pedagogija u Istri _ edukacije odgajatelja na području Modelne šume

Modelna šuma Istra u sklopu Erasmus+ projekta u Toscani

Modelna šuma Istra sudjelovala je u sklopu Erasmus + projekta "Education for sustainable development in Mediterranean Model Forest" u Toscani od 13. do 15. listopada na međunarodnom sastanku s partnerima iz Modelne šume Toscana, Modelne šume Provansa, Modelne šume Palencia, GRAIN i ASPEA mrežama za edukaciju o održivom razvoju, Općinom Voio iz Grčke te CESEFOR fondacijom iz Španjolske.

Započinjemo s novim projektom ForRoots- izrada šumskih staza kao ekosocijalni krajolik

Nedavno je za financiranje odobren projekt iz programa Erasmus+ „FoRoots - prošećite šumom i otkrijte svoje korijene“ u kojem ćemo na svakom teritoriju modelne šume unutar Mediteranske mreže modelnih šuma (MMFN) (www.medmodelforest.net/en/

Šumska pedagogija u Istri 2021.

Održali smo radionice s odgajateljima iz dječjih vrtića Tar, Višnjan, Buje, Novigrad, Poreč i Pazin u sklopu našeg projekta koja se bavi edukacijom o šumskim ekosustavima.

Novi projekti iz programa Erasmus +

Modelna šuma od 2021. godine provodi dva Erasmus + projekta čiji je cilj razmjena dobrih praksi iz edukacije o održivom razvoju:

Knjigu "Neke gljive sliva rijeke Mirne i još ponešto o prirodi" autora Josipa Šimića - Marina možete kupiti tako da nas kontaktirate na info@modelnasuma.hr HVALA

 

 

Slow Food and a Model Forests Webinar

Terra Madre- Salone del Gusto webinar

Terra Madre-Salone del Gusto 2020

Prezentacija knjige o gljivama i on-line forum Mediteranskih modelnih šuma i Slow Food International u NOVIGRADU

Modelna šuma i Slow Food Istra zajedničkim snagama organiziraju lokalno događanje 19. studenog 2020. u Zajednici Talijana u Novigradu, s početkom u 16.00 sati.

Neke gljive sliva rijeke Mirne i još ponešto o prirodi

Udruga je izdala knjigu "Neke gljive sliva rijeke Mirne i još ponešto o prirodi"

„Neke gljive sliva rijeke Mirne i još ponešto o prirodi“ prva je knjiga dugogodišnjeg člana udruge Josipa Šimića-Marina, iskusnog i strastvenog gljivara iz Umaga.

Digitalna razglednica za "Šume i bioraznolikost"

Hrvatski

Kampanja " Fotkaj i dijeli " za Svjetski dan šuma

 

Predavanja iz šumske pedagogije po istarskim školama

Kako bi educirali o dobrobitima šumske pedagogije i predstavili primjere dobre prakse iz susjednih nam zemalja, udruga Modelna šuma održala je nekoliko predavanja za nastavnike, započevši u OŠ Buzet i OŠ Višnjan.

Učenici istih škola imali su priliku isprobati šumsku pedagogiju u praksi i to kroz radionice koje je za njih pripremila šumska pedagoginja Ana Fornažar, nakon čega su radionice održane još u školama u Pazinu, Tinjanu i Sv. Petru u šumi.

Radionice "Priče iz šume"

 

Šuma je izuzetno zdrava lokacija za učenje jer potiče slušanje, promatranje, socijalne interakcije i ublažava stres.

Šumska pedagogija je disciplina koja povezuje upoznavanje šumskih ekosustava s odgojno - obrazovnim radom u prirodnom okruženju. Najvažnije je kod djece potaknuti pozitivne osjećaje za vrijeme boravka u šumi, koji će ih ponovno vratiti u šumu na način da je prepoznaju kao stanište izuzetne vrijednosti.

Dobrobiti od šumske pedagogije su višestruke:

Edukacija o šumama na Ćićariji

    

Šumska pedagogija u Finskoj

Šumska pedagogija u Finskoj

Konferencija šumske pedagogije “Zajedno – kako uključiti djecu i mlade u procese učenja, odlučivanja i planiranja”

           

21.3. Međunarodni dan šuma: Šume i održivi gradovi

Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 21. ožujka Međunarodni dan šuma (IDF) 2012. Dan slavi i podiže svijest o važnosti svih vrsta šuma. Na svaki Međunarodni dan šuma, zemlje se potiču da poduzimaju lokalne, nacionalne i međunarodne napore da organiziraju aktivnosti koje uključuju šume i drveće, kao što su kampanje sadnje stabala. Temu svakog Međunarodnog dana šuma bira Kolaborativno partnerstvo za šume.

Planterwald šumska škola_ Berlin

EU Forum iz šumske pedagogije

Šumske škole u Berlinu

Krajem listopada 2017. predstavnica udruge Modelna šuma posjetila je šumske škole u Berlinu, domaćini su joj bili šumski pedagozi iz Berlina, Bettina Foerster-Baldenius, Andreas Hasse and Elke Sobota-Baisch koji su zaposleni u šumskim školama.

Grad Berlin ima 18 % šuma, na području grada postoji 13 Garten Arbeits Schulen- škola za rad u vrtu i 10 Wald Schulen-šumskih škola.

Hrvatski

Garten Arbeits Schulen_Škole za rad u vrtu_Berlin

Garten Arbeits Schulen-Berin

Posjet školama za rad u vrtu u Berlinu.Berlin ima 15-tak sličnih inicijativa i škola na svom području.

Garten Arbeits Schulen-Berin

Garten Arbeits Schulen-Berin

Garten Arbeits Schule_Berlin

U listopadu je predstavnica modelne šume posjetila Garten Arbaiten Schule- škole za rad u vrtu. Njih u Berlinu ima 13 i održavaju različite programe u obliku vanškolske nastave; uzgoj voća i povrća, rad na kompostu, paljenje vatre, kuhanje, uzgoj pčela i proizvodnja meda, konzerviranje voća, uzgoj cvijeća i bilja, sušenje čaja, igre u šumi, identificiranje drveća i  šumskih vrsta.

Garten Arbeits Schule, Berlin

Tijekom listopada 2017. predstavnica udruge posjetila je Berlin i inicijative vezane za pedagogiju u prirodi; kao što su Garten Arbeits Schule- škola za rad u vrtu i Waldschule "Plaenterwald"- šumska škola. Domićini su bili šumski pedagozi Bettina Foerster-Baldenius , Andreas Haase, Elke Sobota-Baisch koji su zaposleni u šumskim školama u Berlinu.

U Berlinu ima 18 % površina pod šumom.Trenutno se13 škola za rad u vrtu i 9 šumskih škola nalazi na području grada Berlina

Šumska pedagogija-avantura između komunikacije i edukacije

Konferencija pod nazivom „Šumska pedagogija - avantura između komunikacije i edukacije“ u listopadu 2017. organizirana je u šumovitom mjestu Milovy. Konferencija je kao i svaki put do sad bila zanimljivo predstavljanje šumskih škola i aktivnosti koje šumski pedagozi iz Europe provode u svojim zemljama, ali i prilika da se debatira i umrežava na području šumske pedagogije. Okupila je 130 šumara i šumskih pedagoga iz raznih krajeva Europe. Na konferenciji ovoj 12-toj po redu konferenciji održano je 14 radionica, predstavljeno je 7 aktivnosti i 4 projekta.

5. tjedan Mediteranskih šuma u Agadiru, Maroko

                    

Tjedan Mediteranskih šuma je zamišljen kao zajednička regionalna platforma za suradnju oko mediteranskih šuma, s ciljem poboljšanja dijaloga između mediteranske šumske istraživačke zajednice, kreatora politike i relevantnih dionika. Događaj ima veliki utjecaj i komunicira s međunarodnom zajednicom i društvom u cjelini prenoseći  važnost i izazove koje mediteranske šume danas imaju.

International day of forest-Međunarodni dan šuma

Sudjeluj u Video natječaju "Kako te šume energiziraju"?

Kako te šume energiziraju!

MEĐUNARODNI DAN ŠUMA

International day of forest 2017

ŠUMA i ENERGIJA- 21.3. svjetski dan šuma

Skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2012. godine  21. ožujka danom koji će se u cijelom svijetu obilježavati kao -  MEĐUNARODNI DAN ŠUMA.

Tog dana slavi se  i podiže svijest o važnosti svih vrsta šuma i potiču se razne zemlje da poduzmu  lokalne, nacionalne i međunarodne akcije za organiziranje djelatnosti oko šuma i drveća.Temu za svaki dosad Međunarodni dan šuma izabralo je Partnersto suradnje za šume. 

Hrvatski

„Traceability of products in Model Forest River Mirna Basin“ project promotion

Promocija projekta „Sljedivost proizvoda Modelne šume Sliv rijeke Mirne“

Posjet nadzorne komisije za Erasmus+ projekt "U šumi kao u učionici"

U četvrtak, 6. veljače 2025., održan je posjet nadzorne komisije u sklopu Erasmus+ projekta "U šumi kao u učionici". Komisija je pregledala dosadašnje aktivnosti i ocijenila ih kao uspješno provedene, potvrdivši da projekt teče prema planu.

Erasmus+ "U šumi kao u učionici"

Festival šuma i šumskih plodova 2023

Festivalom šuma i šumskih plodova promoviramo sve dobrobiti koje nam šume pružaju; ekološke, rekreativne, zdravstvene - što ćete doživjeti kroz naše vođene šetnje, predavanja, izložbe te kroz razne edukativne i kreativne radionice. Festival organiziramo u selu Brest ( pod Žbevnicom ) na Ćićariji - našem najšumovitijem djelu Istre, a nastaje u sinergiji s lokalnom zajednicom koja je direktno uključena u pripremu i organizaciju manifestacije.

Modelna šuma Istra u sklopu Erasmus+ projekta u Toscani

Modelna šuma Istra sudjelovala je u sklopu Erasmus+ projekta "Education for sustainable development in Mediterranean Model Forest" u Toscani od 13. do 15. listopada na međunarodnom sastanku s partnerima iz Modelne šume Toscana, Modelne šume Provansa, GRAIN i ASPEA mrežom za edukaciju o održivom razvoju.

Mreža Mediteranskih modelnih šuma - Slow Food International On-line Forum u Novigradu

Događaj se organizira u suradnji sa Slow Food Istra (Zajednica Talijana Novigrad) i uključivat će prezentacije, degustacije i pripremu jela od gljiva. Izuzetno smo ponosni što će se u sklopu ovog događaja održati prezentacija knjige «  Neke gljive sliva rijeke Mirne i još ponešto o prirodi » našeg člana Modelne šume Josipa Šimića – Marina, uz promotivnu prodaju knjige i besplatne primjerke za članove udruge.

Terra Madre 2020 - Local event in Novigrad on 19th November 2020

In the framework of the Mediterranean Model Forest Network – Slow Food International on-line FORUM on 19 November 2020 our Model Forest will organize a local event in Novigrad, in cooperation with Slow Food Istria.Objective of the event is strengthening cooperation at the territory of the Model Forest and  promoting Slow Food movement. 

Mushrooms of the River Mirna Basin

We are pleased to inform you that Model Forest River Mirna Basin has issued a book "Mushrooms of the River Mirna Basin" that is a result of the joint effort of the members of the association.
Author of the book is our long-term member Josip Simic Marino, an excellent connoisseur of mushrooms and one of the founders of the Istrian Mycological Association.
The Book is describing and presenting 173  underground and aboveground mushrooms, with instructions about the equipment and how to pick mushrooms.

Neke gljive sliva rijeke Mirne i još ponešto o prirodi

Želimo vas obavijestiti da smo predanim trudom i radom tiskali knjigu „Neke gljive sliva rijeke Mirne i još ponešto o prirodi“  čiji je autor naš dugogodišnji član Josip Šimić-Marino, iskusni i strastveni gljivar.
Knjiga je ispala vrlo ambiciozan projekt i prešla je granice prvobitno postavljenog broja stranica i broja gljiva pa prikazuje i opisuje čak 173 podzemne i nadzemne gljive s opisom morfologije gljiva, staništa, jestivosti i donosi usporedbe sa sličnim gljivama. U knjizi je opisana i gljivarska oprema te kako brati gljive.

Adriatic Model Forest took kit / Priručnik za osnivanje jadranske modelne šume

How to do sustainable, participative landscape management and become a Model Forest landscape

Hrvatski

Traceability of the products in the MF RMB / Slijedivost proizvoda u modelnoj šumi "Sliv rijeke Mirne"

Hrvatski

Strategy for sustainable management of truffles / Strategija održivog tartufarstva u Istarskoj županiji

Hrvatski

Kampanja " Fotkaj i dijeli" za Svjetski dan šuma

U subotu 21.

MEDITERRANEAN FOREST WEEK/MEDFORUM 2019 LEBANON, Brummana

 

SWOT ANALYSIS OF THE MEDITERRANAEN MODEL FOREST NETWORK

 

Strenghts

The MMNF belongs to a bigger Network: the International Network with a good reputation and track record

Some Staff of the MF Secretariat is still committed on a voluntary basis

We are a multidisciplinary and trustworthy Group

Good relations with and support from big institutions (FAO) and governments (such as Canadian Gov.)

Take advantage of the pull of the "Circular Economy“ --- Model Forest = Circular Economy

Engleski

Radionice "Priče iz šume"

Šuma je izuzetno zdrava lokacija za učenje jer potiče slušanje, promatranje, socijalne interakcije i ublažava stres.

Šumska pedagogija je disciplina koja povezuje upoznavanje šumskih ekosustava s odgojno - obrazovnim radom u prirodnom okruženju. Najvažnije je kod djece potaknuti pozitivne osjećaje za vrijeme boravka u šumi, koji će ih ponovno vratiti u šumu na način da je prepoznaju kao stanište izuzetne vrijednosti.

Dobrobiti od šumske pedagogije su višestruke:

Priče iz šume

Udruga Modelna šuma započela je s održavanjem radionica "Priče iz šume" u Šijanskoj šumi u Puli,a želja je da se radionice krenu održavati po čitavoj Istri.

Šumska pedagogija u Finskoj

Garten Arbeits Schulen-Berin

Waldschulen-šumske škole

MEĐUNARODNI DAN ŠUMA

Šume su prirodne elektrane! One su najveći izvor obnovljive energije u svijetu, ljudima svakodnevno daju drvo za grijanje domova, kuhanje jela i vode. Ali šume nam daju energiju i na druge načine - primjerice pružanjem šumskih namirnice poput bobica i gljiva - ili pune ljude energijom pružajući im mjesto za rekreaciju, mir i inspiraciju.

MEĐUNARODNI DAN ŠUMA

Bioekonomija i šumska pedagogija

"Bioekonomija i šumska pedagogija", Norveška

Sudjelovanje na konferenciji "Bioekonomija i šumska pedagogija" u Norveškoj

Na konferenciji „Bioekonomija i šumska pedagogija“ koja se održala od 25. do 27. listopada u Norveškoj sudjelovala je ispred udruge modelna šuma Ana Fornažar, magistrica šumarstva i tajnica udruge.

Već jedanaesta konferencija za redom, domaćin ove konferencije je „Skogkurs“ Šumarski institut iz Norveške, koji je konferenciju smjestio u mjesto Biri, uz najveće jezero u Norveškoj i usred slikovitih šuma.

Istarska izložba gljiva

Pogledajte kako je bilo na Istarskoj izložbi gljiva 21. i 22. 10. 2016. u Pazinu

Modelna šuma će se predstaviti na Networking day (Danu umrežavanja)

     U sklopu projekta „Filantropija – oslonac održivih zajednica“ Zaklada za razvoj civilnog društva organizira Networking day, odnosno umrežavanje poslovnog i civilnog sektora s ciljem stvaranja novih partnerstva i rasprave o mogućim oblicima suradnje s ciljem razvoja lokalne zajednice.

Udruga Modelna šuma će sudjelovati na tom skupu u srijedu, 19.10.2016. od 13:00 do 15.00 sati  u Muzejsko galerijskom prostoru Sveta srca u Puli.

Modelna šuma je suorganizator druge „Istarske izložbe gljiva“ u Pazinu

Nakon prve uspješne Istarske izložbe gljiva održane prošle godine u organizaciji Istarskog mikološkog gljivarskog saveza, i ove će se godine od 21. do 22. listopada u Pazinu održati ovo događanje čiji su suorganizatori Hrvatski šumarski institut, Centar iz Pazina i modelna šuma „Sliv rijeke Mirne“.

Modelna šuma suorganizator je prve Istarske izložbe gljiva

U organizaciji Istarsko mikološko-gljivarskog saveza (IMGS - a), Centra za općekorisne funkcije šuma „Josip Ressel“ (Hrvatski šumarski institut) i udruge Modelna šuma „Sliv rijeke Mirne“  u Pazinu je 7. i 8. studenog održana prva Istarska izložba gljiva.

Nakon uvodne riječi  g. Antolovića, predstavnika Istarske županije kao glavnog pokrovitelja izložbe, okupljenima su se redom obratili predsjednik IMGS-a g. Ružić, a zatim suorganizatori izložbe, predsjednik Modelne šume g. Žulić, pa Željko Zgrablić ispred Hrvatskog šumarskog instituta.

Istarska izložba gljiva 2015

Održana skupština modelne šume Sliv rijeke Mirne

U Pazinu je 24. rujna 2015. u Gastronomsko-edukacijskom centru na Gortanovom brijegu održana skupština modelne šume na kojoj je donesen niz važnih odluka. Statut udruge usklađen je s novim Zakonom o udrugama te je sjedište modelne šume preneseno iz Motovuna na novu adresu u Pazinu (154. brigade Hrvatske vojske 2) gdje djeluje Hrvatski šumarski institut.

 Uz redovne i počasne, uvedena je kategorija nominalnih članova, a članovi će ubuduće moći na sjednicama Upravnog odbora, Nadzornog odbora i Radnih grupa/Stalnih odbora MŠ sudjelovati telefonskim i elektroničkim putem.

Model forest activities in Municipality of Ferrara,Italy

Aktivnosti Modelne šume u općini Ferrara, Italija

About Traceability project

O projektu Sljedivost proizvoda

Pametnim mobitelom do informacije o proizvodu s područja Mirne

Glas Istre, 29.06.2015., str. 12-13

Hrvatski

„Traceability of products in Model Forest River Mirna Basin“ project promotion

With the gathering of producers from the territory of Model Forest „River Mirna Basin“ in the educational – gastronomic centre of the Agency for the Rural Development of Istria, another project of the Croatian Forest Research Institute (CFRI) has finished. The project lasted for one year, and it was developed in the cooperation of Centre for Forest Ecosystem Goods and Services „Josip Ressel“ of the Croatian Forest Research Institute, CESEFOR Institute from Spain and Model Forest „River Mirna Basin“.

Promocija projekta „Sljedivost proizvoda Modelne šume Sliv rijeke Mirne“

Okupljanjem proizvođača s područja Modelne šume „Sliv rijeke Mirne“  u Edukacijsko - gastronomskom centru Istre na Gortanovu brijegu kraj Pazina završio je još jedan projekt Hrvatskog šumarskog instituta, na kojem su djelatnici Centra za općekorisne funkcije šuma „Josip Ressel“ iz Pazina, zajedno sa svojim partnerima iz fondacije CESEFOR iz Španjolske, i u suradnji sa Modelnom šumom „Sliv rijeke Mire“, radili proteklih godinu dana.

Promocija projekta "Sljedivost proizvoda Modelne šume Sliv rijeke Mirne"

Promocija projekta "Sljedivost nedrvnih proizvoda sa područja Modelne šume Sliv rijeke Mirne" održati će se u petak 19.06.2015. u prostorijama Edukacijsko - gastronomskog centra AZRRI-a na Gortanovu brijegu (Pazin) s početkom u 13:00 sati.

Montagne Fiorentine

Montagne Fiorentine

Modelna šuma Montagne Fiorentine

Medland2020

Medland2020

Jadranska modelna šuma

Adriatic Model Forest

Mediterranean Model Forest Network

Mediteranska mreža modelnih šuma

International Model Forest Network

Međunarodna mreža modelnih šuma

Vodič za strateško planiranje u Modelnoj šumi

Hrvatski

Vodič za upravljanje u Modelnoj šumi

Hrvatski

Vodič za osnivanje Modelne šume

Hrvatski

Strateški plan Modelne šume "Sliv rijeke Mirne"

Hrvatski

Agro Millo

Uljara Agro Millo je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u kojemu članovi obitelji brižljivo obavljaju razne poslove kako unutar poljoprivrednog gospodarstva tako i u maslinicima te u uljari u razdoblju meljenja maslina. Gospodarstvo raspolaže maslinicima koji se protežu na površini od 5 hektara u unutrašnjosti zapadnog dijela Istre, na području Buja, koje je još od starih Rimljana priznato kao područje na kojemu se proizvodi maslinovo ulje visoke kakvoće.

Prerada kreme od bijelog tartufa - Natura d.o.o.

-           Sterilizirani proizvod na bazi vrganja i bijelog tartufa.

-           Sterilizacija  proizvoda  na 121 °C,  na način:

Postizanje temperature materijala u (centru staklenke ) na 121 °C ,  u određenom vremenskom periodu  na toj temperaturi, zatim hlađenje proizvoda (hladnom vodom) na temperaturu proizvoda od 30°C. Cijeli proces traje između 2,5 i 3,5 h (ovisno o veličini pakiranja (staklenke)).

Prerada tartufate - Natura d.o.o.

-           Sterilizirani proizvod na bazi crnog ljetnog tartufa i gljiva šampinjona.

-           Sterilizacija  proizvoda  na 121 °C,  na način:

Postizanje temperature materijala u (centru staklenke ) na 121 °C ,  u određenom vremenskom periodu  na toj temperaturi, zatim hlađenje proizvoda (hladnom vodom) na temperaturu proizvoda od 30°C. Cijeli proces traje između 2,5 i 3,5 h (ovisno o veličini pakiranja (staklenke)).

Maslinik - Flego

Maslinik je poljodjelsko zemljište koje je zasađeno maslinama i koje se koristi za maslinarstvo. Kvalitetu ploda maslinika odlučuju brojni čimbenici, kao što je primjerice lokacija, izloženost suncu, mikroklimatski uvjeti i tlo. Zaštitnici maslinara su: sv. Špiridion (Špirijun, Spiridon), sv. Nikola.

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Maslinik

STRATEŠKO PLANIRANJE

Strateško planiranje je proces kroz koji grupa dionika Modelne šume definira zajedničku viziju za održivo upravljanje krajolikom i razvija plan za postizanje te vizije.

Strateško planiranje pomaže efikasno usmjeravanje energije i resursa, osiguravajući da je rad dionika usmjeren prema istim ciljevima. Također, tijekom godina, pomaže u procjeni pravilnog smjera djelovanja kao odgovor na promjene u okruženju i osigurava dosljednost.

International Day of Forests - We celebrate it every day!

10. Smrčkijada

Međunarodni dan šuma - Slavimo ga svaki dan!

Krema od vrganja i tartufa - Natura tartufi

Gotov umak od vrganja i bijelog  tartufa. Pogodan za primjenu: kao baza za kuhanje – Njoki sa vrganjima i tartufima. Doziranje: 20g po osobi.

Proizvodi dolazi u pakiranju od 80g, a može se nabaviti u:

  • Buzetu, Kušaona Natura tartufi,
  • Motovunu, delikatesni shop Natura tartufi,
  • Zagrebu, delikatesni dućani DELIIICIJE,
  • Splitu, delikatesni shop Centaurus,
  • Dubrovniku, delikatesni dućan CROATICA.

Tartufata - Natura tartufi

Gotov umak od šampinjona i crnog tartufa. Pogodan za primjenu : kao baza za kuhanje tjestenine sa tartufima Doziranje: 20g po osobi.

Proizvodi dolazi u pakiranju od 80g, a može se nabaviti u:

  • Buzetu, Kušaona Natura tartufi,
  • Motovunu, delikatesni shop Natura tartufi,
  • Zagrebu, delikatesni dućani DELIIICIJE,
  • Splitu, delikatesni shop Centaurus,
  • Dubrovniku, delikatesni dućan CROATICA.

Natura d.o.o.

Adresa: Srnegla 21, 52420 Buzet, Croatia

tel: +385 52 554 057

Prerada kreme od vrganja i bijelog tartufa - Natura d.o.o.

-           Sterilizirani proizvod na bazi vrganja i bijelog tartufa.

-           Sterilizacija  proizvoda  na 121 °C,  na način:

Postizanje temperature materijala u (centru staklenke ) na 121 °C ,  u određenom vremenskom periodu  na toj temperaturi, zatim hlađenje proizvoda (hladnom vodom) na temperaturu proizvoda od 30°C. Cijeli proces traje između 2,5 i 3,5 h (ovisno o veličini pakiranja (staklenke)).

Natura d.o.o.

Natura d.o.o. osnovana je 1992. godine. Utemeljitelji tvrtke su supružnici Kvinto i Anita Zigante. Tvrtka je specijalizirana za otkup i preradu tartufa. U asortimanu Natura tartufi brenda nalazi se više od 30-ak raznih proizvoda na bazi tartufa.

Razni sakupljači gljiva i tartufa

Sakupljanje i trgovina tartufima u Hrvatskoj regulirani su kroz nekoliko zakona i pravilnika. To su Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13), Zakon o šumama (NN 140/05., 82/06., 129/08., 80/10, 124/10., 25/12., 68/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 148/13.), Pravilnik o zaštiti gljiva (NN 34/02), Pravilnik o uređivanju šuma (NN br. 111/06. i 141/08.), te Pravilnik o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda.

Krema od bijelog tartufa - Natura tartufi

Gotov umak od vrhnja, sira  i bijelog  tartufa. Pogodan za primjenu: kao baza za kuhanje – Taghliattele sa tartufima. Doziranje: 20g po osobi.

Proizvodi dolaze u pakiranju od 80g, a mogu se nabaviti u:

  • Buzetu, Kušaona Natura tartufi,
  • Motovunu, delikatesni shop Natura tartufi,
  • Zagrebu, delikatesni dućani DELIIICIJE,
  • Splitu, delikatesni shop Centaurus,
  • Dubrovniku, delikatesni dućan CROATICA.

Zigante tartufi d.o.o.

Adresa: Portoroška 15, Plovanija, 52460 Buje, Croatia

tel: +385 52 777 410

Tartufata (en.Truffle sauce) - Zigante tartufi d.o.o.

Tartufata je gotovo jelo s tartufima koje se dobiva od bijelih i crnih tartufa, šampinjona i maslina koji se peru, suše, melju i miješaju u karakterističnu smjesu s ekstradjevičanskim maslinovim uljem, biljnim uljem, solju i paprom.

Metoda konzerviranja: proizvod se zatvara hermetički u staklenu ambalažu s kojom se zajedno termički obrađuje zagrijavanjem na visokoj temperaturi određeno vrijeme.

Proizvod se zatim obilježava (stavlja se etiketa), te pakira.

Zigante tartufi d.o.o.

Adresa: Portoroška 15, Plovanija, 52460 Buje, Hrvatska

tel: +385 52 777 410

Zigante tartufi d.o.o.

Tvrtka za prodaju i preradu tartufa, danas poznata kao Zigante tartufi d.o.o. osnovana je  1992. godine.

U lipnju 2008. godine otvorena je nova poslovna zgrada i pogon za preradu i konfekcioniranje proizvoda od tartufa (u Plovaniji kod Buja), koja je od tada sjedište tvrtke ZIGANTE TARTUFI d.o.o., prvog imena u Hrvatskoj u preradi i prodaji tartufa.  Riječ je o obrtničkoj proizvodnji visoke kakvoće koja se može pohvaliti naprednom tehnologijom i predstavlja se proizvodom koji je brižljivo biran i podvrgnut strogoj provjeri.

Tartufata - Zigante tartufi

TARTUFATA – Gotovo jelo sa tartufima

Sastojci: bijeli tartuf (Tuber magnatum) 3 %, crni tartuf (Tuber aestivum) 12%, gljive šampinjoni (Agaricus bisporus) 50%, ekstra djevičansko maslinovo ulje, biljno ulje, masline 12%, sol, papar.

Proizvod dolazi u ambalaži volumena 80g, a može se nabaviti u:

OPG Sirotić

Adresa: Franečići 53, 52420 Buzet, Croatia

Tel: +385 91 576 9576

Vrcanje, a potom pakiranje

Kad su okviri u košnici poklopljeni 2/3 znači da je med zreo, odnosno slijedi još provjera vlage u medu, te se pristupa vađenju okvira i vrcanju. Nakon toga se još tjedan dana med pusti na prozračnom mjestu otvoren, a nakon toga se zatvara i pakira u određeno pakiranje.

Vrcanje

Princip kako se može med izlučiti iz voštanih saća korištenjem centrifugalne sile otkrio je u Italiji 1865. godine Francesco Hruska. Prema predaji njegov sin se, odnoseći okvire sa pčelinjaka, branio od pčela koje su ga pratile i pri tome je zamahivao saćem. Med je potekao, a ideja je pretočena u prvu vrcaljku. Međutim, nije odmah prihvaćena, sve dok je poslovni amerikanci nisu otkupili kao „zanimljivu, ali beskorisnu spravu“ i otpočeli njenu masovnu proizvodnju. Tako je rođena suvremena svjetska pčelarska industrija.

OPG Sirotić

Adresa: Franečići 53, 52420 Buzet, Hrvatska

tel: +385 91 576 9576

Apis mellifera

Sakupljači nektara su vrijedne pčele koje ga u košnici uz pomoć žlijezda obogaćuju i pretvaraju u med. Mi njihov trud sakupljamo iz košnica.

Zapadna medonosna pčela ili europska medonosna pčela (Apis mellifera) je vrsta medonosne pčele. Rod Apis je latinski naziv za “pčelu”, a mellifera znači “medonosna”.

Zapadna medonosna pčela je autohtona u Europi, Aziji i Africi. U ranim 1800-im godina uvedena je u Sjevernu Ameriku, dok su ostale europske podvrste uvedene dva stoljeća kasnije. Otada se raširila po oba američka kontinenta.

Eko Med Bagrem - A&Ž

CERTIFICIRAN EKOLOŠKI PROIZVOD

Med blagog okusa i svijetle boje, djeluje umirujuće, spriječava nesanicu, pomaže kod problema dišnih organa. Preporuča se  djeci i starijima.

Zahvaljujući velikom sadržaju jednostavnih šećera (voćnih i grožđanih), vitamina, minerala i dr., med je dragocjena,  prirodna, lako probavljiva hrana,  koja unošenjem u organizam direktno prelazi u krvotok. Med dolazi u pakiranjima od 125, 250, 450 i 900 g, a planirana godišnja proizvodnja iznosi dvije tone.

Gir d.o.o.

Adresa: Paladini 14, 52420 Buzet, Hrvatska

tel: +385 52 667 304, +385 91 579 7016

Gir d.o.o.

Poduzeće Gir d.o.o. nalazi se u selu Paladini nedaleko od Buzeta. Dugogodišnje iskustvo obitelji Karlić u branju tartufa koje se prenosilo s koljena na koljeno rezultiralo je osnivanjem poduzeća Gir d.o.o. 1994. godine koje se sa velikom predanošću posvećuje „lovu na tartufe“ otkupom i prodajom svježih i smrznutih tartufa te preradom i plasiranjem na domaćem i stranom tržištu.

Adresa: Paladini 14, 52420 Buzet, Hrvatska

tel: +385 52 667 304, +385 91 579 7016

Gir d.o.o.

Adresa: Paladini 14, 52420 Buzet, Croatia

Tel: +385 52 667 304, +385 91 579 7016

'Lov' na tartufe

Jedan od najvažnijih uvjeta u gospodarenju i sakupljanju tartufa je dobar pas s izraženim osjetilom njuha zbog čega se sakupljanje tartufa naziva lovom.

Prerada tartufa - Gir d.o.o.

Tartufi se najprije moraju pomno izvaditi iz zemlje, za prodaju svježih potrebno ih je malo počistiti sa četkicom da s njih djelomično očistimo zemlju.

Za smrzavanje tartufa potrebno je tartufe dobro oprati ispod hladne vode s raznim četkama, zatim posušiti i takve posložiti na tacne i smrznuti sa šokerom, posebnom ledenicom koja ima mogućnost ekstra brzog zamrzavanja, pa samim time gljive ostaju puno ukusnije.

Zatim, kad su smrznute, vakumira ih se u najlonu i stavlja deklaracija.

Svježi i smrznuti bijeli i crni tartufi - Karlić tartufi

To su podzemne gljive koje se skupljaju pomoću pasa, mi ih osobno sakupljamo, te se bavimo otkupom i plasmanom na domaćem i stranom tržištu. Tartufi su vrlo ukusne i aromatične gljive ali vrlo rijetke  i posebne. Koriste se u gastronomiji kao dodatak  najfinijim jelima.

Tartufi dolaze u pakiranjima od 500 i 1000g.

Quercus spp.

Engleski naziv: 

Oak

Lokalni naziv: 

Hrast

Hrast je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada ukupno 597 priznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.

Hrastovi su važno drveće u sjevernom umjerenom području. Većinom rastu kao krupno drveće. Muški su im cvjetovi u dugim i rijetkim resama, s 6-10 prašnika. Ženski su cvjetovi pojedinačno u kupuli. Plodnicu čine 3 plodna lista. Za cvatnje, kupula je sitna i nalik na pup. Kasnije se razvije u naboranu, veću ili manju čašicu, koja je obrasla kratkim i većinom prileglim ili duguljastim i čekinjavim ljuskama. U čašici je po jedan plod, žir, koji je jajolik. Supke ostaju podzemno.

Motiv hrasta lužnjaka nalazi se na kovanici od 5 lipa hrvatske kune. Najpoznatije vrste hrastova u Hrvatskoj su: hrast lužnjak, hrast kitnjak, hrast medunac, hrast crnika, hrast cer, hrast sladun itd.

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrast

Obrt Karbun, vl. Damir Prar

Sveti Donat 8, 52420 Buzet, Croatia

+385 98 420 465

Obrt Karbun, vl. Damir Prar

Adresa: Sveti Donat 8, 52420 Buzet, Hrvatska

tel: +385 98 420 465

Obrt Karbun, vl. Damir Prar

Drvenim ugljenom smo se počeli baviti još 1985. kada se proizvodnja odvijala u starinskim pećima pokrivenim suhom travom i  zemljom. Početkom 90-ih počeli smo proizvoditi ugljen u zidanim pećima od pune cigle gdje se proces proizvodnje odvija isto kao i kod zemljanih peći, samo što se peć ne mora svaki ciklus pokrivati zemljom već tu funkcije čine zidane cigle. Obrt je otvoren 1993. na području Cerovlja koji je 2000. godine preseljen u Buzet (Sveti Donat).

Proizvodnja drvenog ugljena u zidanim pećima

Drvo se složi u zidanu peć po principu da bude što manje prostora za zrak. Kad je peć puna, ona se zapali s vrha peći; kad se vatra razgori (cca 30 min) na vrh peći stavlja se metalni poklopac koji zatvara gornji otvor peći, a peć nastavlja dimiti  na rupe koje se nalaze na dnu peći gdje počinje sušenje drveta, a potom i proces pirolize. Nakon 5-7 dana kada je proces pirolize gotov (drvo se pretvorilo u drveni ugljen), sve rupe na peći su zatvorene i peć ide u postupak hlađenja. Peć se prazni i proces se ponavlja ponovo.

Drveni ugljen - Karbun

Drveni ugljen proizvodimo od visoko kaloričnog, tvrdog drva (hrast, grab, cer, jasen) koje raste na brdovitim obroncima našeg kraja. Zbog toga je i naš drveni ugljen visoko kaloričan i kvalitetan, što potvrđuju mnogi naši kupci od kojih su većina ugostitelji, kojima je kvaliteta proizvoda jako bitna. Drveni ugljen koristi se za roštilje, doziranje ovisi o količini mesa ili povrća koje pečete. Ukus hrane ispečene na drvenom ugljenu ne može se usporediti sa hranom ispečenom ni na jednom drugom energentu.

Tartufata - Zigante tartufi

385-10000296

TARTUFATA – Gotovo jelo sa tartufima

Sastojci: bijeli tartuf (Tuber magnatum) 3 %, crni tartuf (Tuber aestivum) 12%, gljive šampinjoni (Agaricus bisporus) 50%, ekstra djevičansko maslinovo ulje, biljno ulje, masline 12%, sol, papar.

Proizvod dolazi u ambalaži volumena 80g, a može se nabaviti u:

Krema od bijelog tartufa - Natura tartufi

385-10000295

Gotov umak od vrhnja, sira  i bijelog  tartufa. Pogodan za primjenu: kao baza za kuhanje – Taghliattele sa tartufima. Doziranje: 20g po osobi.

Proizvodi dolaze u pakiranju od 80g, a mogu se nabaviti u:

  • Buzetu, Kušaona Natura tartufi,
  • Motovunu, delikatesni shop Natura tartufi,
  • Zagrebu, delikatesni dućani DELIIICIJE,
  • Splitu, delikatesni shop Centaurus,
  • Dubrovniku, delikatesni dućan CROATICA.

Krema od vrganja i tartufa - Natura tartufi

385-10000291

Gotov umak od vrganja i bijelog  tartufa. Pogodan za primjenu: kao baza za kuhanje – Njoki sa vrganjima i tartufima. Doziranje: 20g po osobi.

Proizvodi dolazi u pakiranju od 80g, a može se nabaviti u:

  • Buzetu, Kušaona Natura tartufi,
  • Motovunu, delikatesni shop Natura tartufi,
  • Zagrebu, delikatesni dućani DELIIICIJE,
  • Splitu, delikatesni shop Centaurus,
  • Dubrovniku, delikatesni dućan CROATICA.

Tartufata - Natura tartufi

385-10000290

Gotov umak od šampinjona i crnog tartufa. Pogodan za primjenu : kao baza za kuhanje tjestenine sa tartufima Doziranje: 20g po osobi.

Proizvodi dolazi u pakiranju od 80g, a može se nabaviti u:

  • Buzetu, Kušaona Natura tartufi,
  • Motovunu, delikatesni shop Natura tartufi,
  • Zagrebu, delikatesni dućani DELIIICIJE,
  • Splitu, delikatesni shop Centaurus,
  • Dubrovniku, delikatesni dućan CROATICA.

Eko-Med Bagrem - A&Ž

385-10000289

CERTIFICIRAN EKOLOŠKI PROIZVOD

Med blagog okusa i svijetle boje, djeluje umirujuće, spriječava nesanicu, pomaže kod problema dišnih organa. Preporuča se  djeci i starijima.

Zahvaljujući velikom sadržaju jednostavnih šećera (voćnih i grožđanih), vitamina, minerala i dr., med je dragocjena,  prirodna, lako probavljiva hrana,  koja unošenjem u organizam direktno prelazi u krvotok. Med dolazi u pakiranjima od 125, 250, 450 i 900 g, a planirana godišnja proizvodnja iznosi dvije tone.

Svježi i smrznuti bijeli i crni tartufi - Karlić Tartufi

385-10000288

To su podzemne gljive koje se skupljaju pomoću pasa, mi ih osobno sakupljamo, te se bavimo otkupom i plasmanom na domaćem i stranom tržištu. Tartufi su vrlo ukusne i aromatične gljive ali vrlo rijetke  i posebne. Koriste se u gastronomiji kao dodatak  najfinijim jelima.

Tartufi dolaze u pakiranjima od 500 i 1000g.

GRILL - Karbun

385-10000287

Drveni ugljen proizvodimo od visoko kaloričnog, tvrdog drva (hrast, grab, cer, jasen) koje raste na brdovitim obroncima našeg kraja. Zbog toga je i naš drveni ugljen visoko kaloričan i kvalitetan, što potvrđuju mnogi naši kupci od kojih su većina ugostitelji, kojima je kvaliteta proizvoda jako bitna. Drveni ugljen koristi se za roštilje, doziranje ovisi o količini mesa ili povrća koje pečete. Ukus hrane ispečene na drvenom ugljenu ne može se usporediti sa hranom ispečenom ni na jednom drugom energentu.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje - Ipša

385-10000286

Ekstra djevičansko maslinovo ulje Ipša-Istarska Bjelica je zlatno zelene boje s mirisom po jabuci, maslini, travi, okusom na radić, rajčicu, artičoku, badem, umjerene gorčine i pikantnosti. Izvrstan okus daje crvenom mesu, starijim sirevima, salatama od rajčica ili graha, upotpunjuje deserte pripremljene od čokolade.

Ulje dolazi u pakiranju od 0,5l i 0,25l, a osim kod proizvođača, mogu se još nabaviti u Splitu (Uje Split), Zagrebu (Vinoteka Vivat fina vina, Vinoteka Svijet vina i R.B. d.o.o.), te u Rovinju (Cicibela).

Ipša d.o.o.

Adresa: Ipši 10, 52427 Livade, Hrvatska

tel: +385 52 664 010

Ipša d.o.o.

Obiteljsko poduzeće Ipša d.o.o. započelo je sa obnovom starih maslina  i sadnjom mladih stabala 1998. godine na vlastitom imanju, terasama oko sela Ipši. Obnovljeno je 120 starih stabala i posađeno 1000 novih. Danas ima ukupno 3500 stabala maslina.

Adresa: Ipši 10, 52427 Livade, Hrvatska

tel: +385 52 664 010

Ekstra djevičansko maslinovo ulje - Ipša

Ekstra djevičansko maslinovo ulje Ipša-Istarska Bjelica je zlatno zelene boje s mirisom po jabuci, maslini, travi, okusom na radić, rajčicu, artičoku, badem, umjerene gorčine i pikantnosti. Izvrstan okus daje crvenom mesu, starijim sirevima, salatama od rajčica ili graha, upotpunjuje deserte pripremljene od čokolade.

Ulje dolazi u pakiranju od 0,5l i 0,25l, a osim kod proizvođača, mogu se još nabaviti u Splitu (Uje Split), Zagrebu (Vinoteka Vivat fina vina, Vinoteka Svijet vina i R.B. d.o.o.), te u Rovinju (Cicibela).

Prirodni sok od jabuke - Dantinjana

385-10000282

Prirodni sok od jabuke, gusti i bistri, pakiran u boce od 0,2 l i 1,0 l. Sok je dobiven od jabuka iz vlastitog uzgoja, bez konzervansa, vode, te dodanog šećera. Jača imunitet, dobar dodatak prehrani, dijetalnog učinka.

U sezoni berbe, također nudimo svježe voće.

Malus domestica Borkh.

Engleski naziv: 

Apple

Lokalni naziv: 

Jabuka

Kraljica voća – jabuka, poznata je i kao “zabranjeno voće“, “voće znanja“, a u norveškoj mitologiji se spominje kao “voće koje obećava vječnu mladost“. Domaća, odnosno kultivirana jabuka, Malus domestica Borkh., pripada porodici ruža. Prema Knjizi Postanka zmija je nagovorila Evu da Adamu ponudi jabuku kako bi ga zavela. Adam ju je prihvatio, postao svjestan svoje golotinje, a za kaznu su oboje protjerani iz rajskog vrta. Tako je jabuka (lat. Malum = zlo) postala simbol znanja i besmrtnosti, kao i grijeha i seksualnosti.

Stablo jabuke najčešće je kultivirano stablo na svijetu, a kao divlje raslo je u Europi još u pretpovijesno doba. Domaća jabuka podrijetlom je iz južnog Sibira i Azije, a Grci i Rimljani uzgajali su različite sorte. Iz vremena starog Rima potječe uzrečica ab ovo usque ad mala = od jajeta sve do jabuke, jer je bilo uobičajeno obrok započeti jajetom, a završiti jabukom.

Istočna Turska i Kavkaz čine središte raznolikosti roda Malus. Jabuka je tamo prvotno i uzgajana, odakle se proširila po Europi. Aleksandar Veliki jednu je vrstu jabuke pronašao u Maloj Aziji oko 300 p.n.e. i donio ih u Grčku. Karlo Veliki naredio je sadnju jabuka u njemačkim zemljama oko 800. g., a oko 1600. godine već je bilo poznato gotovo 200 sorti jabuke. Engleski kolonizatori su je 1600. g. prenijeli u Sjevernu, a potom i u Južnu Ameriku.

Kroz tisuće godina uzgoja jabuka je dobila svojstva koja poznajemo danas, pa predstavlja najrasprostranjeniju voćnu vrstu na svijetu. Poznato je oko 8000 različitih sorti jabuke koje se međusobno razlikuju po boji, okusu, slatkoći i kiselosti, konzistenciji i sočnosti.

Izvor: http://www.volim-jabuke.com/price-o-jabuci/kratka-povijest-jabuke/

 

OPG Dantinjana Josip

Adresa: Lazi 70a, 52424 Motovun, Hrvatska

Tel: +385 91 522 1235

OPG Dantinjana Josip

Od davnina se bavimo proizvodnjom voća.

Zbog dobre geografske pozicije i kvalitetnog podneblja, u kojem uspijeva razno voće, opredijelili smo se uglavnom za jabuke, koje smo odlučili maksimalno iskoristiti, te tako drugu klasu proizvoda, preraditi. Proizvodnjom soka bavimo se od 2007. godine, a godišnje proizvedemo 2000 l soka.

Adresa: Lazi 70a, 52424 Motovun, Hrvatska

Tel: +385 91 522 1235

OPG Dantinjana Josip

Lazi 70a, 52424 Motovun, Hrvatska

tel: +385 91 522 1235

Branje jabuka

Prepoznajemo dva stupnja zrelosti plodova jabuka, podjednako važna za određivanje vremena berbe:

Prerada prirodnog soka od jabuke - OPG Dantinjana

Jabuku je najprije potrebno ubrati, očistiti i oprati. Nakon toga se ona melje u mlincu, preša, te pasterizira i puni u boce od 0,2 l i 1,0 l.

Voćnjak

Voćnjak predstavlja tradicionalni oblik voćarstva. Za razliku od plantaže voća s niskim voćkama u tradicionalnim voćnjacima rastu visoka stabla različite dobi i različitih vrsta. Tradicionalni voćnjaci se općenito održavaju bez korištenja umjetnih zaštitnih sredstava ili umjetnih gnojiva. Sa stanovišta zaštite okoliša važan su dio kulturnog krajolika. Prateća vegetacija osigurava pogodno stanište za mnoge vrste životinja, i tako ima pozitivan utjecaj na očuvanje biološke raznolikosti u okruženju. Tradicionalni voćnjaci su poljoprivredna zemljišta višestruke koristi: koriste se za proizvodnju voća uz korištenje travnjaka ili livade za proizvodnju sijena ili kao pašnjak. Plantaže voća se s druge strane sastoje od monokultura niskih voćki.

Stare sorte voća su posebno otporne na bolesti i štetočine. Različite sorte voća mogu biti regionalno specifične. Rasprostranjenost nekih vrsta može biti ograničena na nekoliko sela, na takozvane "lokalne sorte". Voćnjaci s tradicionalnim visokim stablima zahtijevaju mnogo više rada od plantaže s nisko rastućim stablima.

izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Vo%C4%87njak

Prirodni sok od jabuke - Dantinjana

Prirodni sok od jabuke, gusti i bistri, pakiran u boce od 0,2 l i 1,0 l. Sok je dobiven od jabuka iz vlastitog uzgoja, bez konzervansa, vode, te dodanog šećera. Jača imunitet, dobar dodatak prehrani, dijetalnog učinka.

U sezoni berbe, također nudimo svježe voće.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje - Flego

385-10000273

Ekstra djevičansko maslinovo ulje koje proizvodi obitelj Flego je po udjelu slobodnih masnih kiselina, kemijskim parametrima, senzorskim, organoleptičkim analizama višestruko ocijenjeno kao šampionsko. Nemjerljiv značaj u nutricionističkoj primjeni i primjeni u zdravstvene svrhe.

Planirana godišnja proizvodnja ekstra djevičanskog maslinovog ulja iznosi 3000l, može se dobiti u bocama od 0,25l, 0,5l, 0,75l, 1l i 5l na sljedećim adresama:

  • OPG Flego, Zamask 10, 52000 Pazin,
  • Hotel Lovac Pazin, Šime Kurelića 4, 52000 Pazin

Olea europaea L.

Engleski naziv: 

Olive tree

Lokalni naziv: 

Maslina

Drvo je nepravilnog razgranatog izgleda visine do 10m. Kora glatka i siva u mladosti, kasnije potamni i ispuca. Listovi duguljasti, kožasti i ovalni, s gornje strane tamnozeleni, a donja strana bjelkasto-srebrna. Plod je jednosjemena koštunica ovalnog oblika, u početku zelena, a kasnije skoro crna.

OPG Flego

Sortiment maslina koje uzgajamo i sakupljamo je različit: leccino, pendolino, frantoio, buža, rosulja, crnica, istarska bjelica, ascolana, oblica. Način uzgoja: Poluintenzivan, polikonična vaza, kotlasta krošnja, terase.

Adresa: Zamask 10, 52000 Pazin, Croatia

tel: +385 98 421 317, +385 99 214 8450

OPG Flego

Maslinici obitelji Flego smješteni su u sjevernoj Istri, u Zamasku, na tri parcele, na terasama do 400 metara nadmorske visine s pogledom na Motovun.

Od kada je 2004. godine zasađena prva maslina u želji da se obnovi tradicionalna djelatnost ovoga kraja - maslinarstvo do danas, zasadili smo impozantnih 2500 stabala istarske bjelice, buže, leccina, pendolina, rošinjole, ascolane, oblice, morajola, frantoja, pišolina i istarske crnice (motovunske).

Branje maslina

Masline se beru ručno pomoću grabljica, strojno uz pomoć tresača, ili kombinacijom ovih dviju metoda. Najčešći je način prikupljanja maslina koje padaju sa stabala postavljanjem mreža oko stabala. Masline koje su došle u doticaj s tlom ne mogu se ubirati.

Hladno prešanje

Sva se berba obavlja ručno, a masline se već nakon par sati branja prerađuju hladnim prešanjem, tako da u ulju ostaju sačuvani svi vrijedni i zdravi sastojci.

Ulje se izdvaja iz maslina centrifugiranjem u suvremenim strojevima. Temperatura ne smije prelaziti 27 °C,  kako bi proizvod zadržao voćnost, miris i okus.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje - Flego

Ekstra djevičansko maslinovo ulje koje proizvodi obitelj Flego je po udjelu slobodnih masnih kiselina, kemijskim parametrima, senzorskim, organoleptičkim analizama višestruko ocijenjeno kao šampionsko. Nemjerljiv značaj u nutricionističkoj primjeni i primjeni u zdravstvene svrhe.

Planirana godišnja proizvodnja ekstra djevičanskog maslinovog ulja iznosi 3000l, može se dobiti u bocama od 0,25l, 0,5l, 0,75l, 1l i 5l na sljedećim adresama:

  • OPG Flego, Zamask 10, 52000 Pazin,
  • Hotel Lovac Pazin, Šime Kurelića 4, 52000 Pazin

Maslinik - Ipša

Maslinik je poljodjelsko zemljište koje je zasađeno maslinama i koje se koristi za maslinarstvo. Kvalitetu ploda maslinika odlučuju brojni čimbenici, kao što je primjerice lokacija, izloženost suncu, mikroklimatski uvjeti i tlo. Zaštitnici maslinara su: sv. Špiridion (Špirijun, Spiridon), sv. Nikola.

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Maslinik

Model forest "River Mirna basin" Strategic Plan

Engleski

Modelna šuma „Sliv rijeke Mirne“ završila je svoj prvi veliki međunarodni projekt Medland 2020

„Strategija održivog tartufarstva  u Istarskoj županiji„  prezentirana u Kaldiru

Rezultat projekta „Medland 2020“ je izdavanje „Strategija održivog tartufarstva u Istarskoj županiji“ koja je jedinstveni dokument takve vrste u Hrvatskoj, rekao je na njenoj prezentaciji Željko Zgrablić iz pazinskog Centra Hrvatskog šumarskog instituta.

 Jedinstvena je po tome što je nastala kroz suradnju znanstvenika, Županije, Hrvatskih šuma, AZRRI-a, ali i tartufara s područja Istre.

Prilog o Strategiji razvoja tartufarstva u Istri - Dnevnik Nove TV, 10.01.2015.

Aktivnosti članova Modelne šume - Istarski planinarski savez

Turističko planinarski zemljovid Ćićarije

U Lanišću predstavljen turističko - planinarski zemljovid Ćićarije

AMF Međunarodni sastanak – “Model Forest candidacy and support for implementation”, Albanija, Regija Korcë

Peti međunarodni sastanak projekta AMF održati će se u Regiji Korcë u Albaniji od 16. do 18. prosinca 2014. godine u organizaciji Fakulteta za šumarske znanosti Agronomskog sveučilišta iz Tirane.

Sastanak će se sastojati od AMF sastanka, upravljačkog odbora, terenskog putovanja i radionice sa lokalnim dionicima.

Više o projektu AMF saznajte ovdje.

AMF International Meeting – “Model Forest candidacy and support for implementation”, Albania, Region of Korca – Voskopoje, 16th – 18th December 2014

The 5th International AMF Meeting will be held in Region of Korca, Voskopoje (Albania) from 16th – 18th of december 2014 in the organization of Agricultural University – Faculty of forest science from Tirana.

The meeting will be constisted of AMF meeting, Steering comitee, Field trip and Workshop with lokal stakeholders from Voskopoje.

You can find more information's about the project by clicking here.

'Moj komadić zemlje'

Pozivamo Vas na jedno vrlo zanimljivo druženje i izložbu fotografija te osobnih priča "Moj komadić zemlje" koje će se održati 8.12.2014. u 18.00 h u hotelu HOTEL "FONTANA" BUZET. Priče su to 14 hrvatskih obiteljskih poljoprivrednika koji sretno žive i rade u suradnji sa prirodom.  Uz zanimljivu izložbu slika priređujemo i degustaciju delicija od tartufa ….

Dođite i uživajte sa nama!

 

Radmila Karlić

Adriatic Model Forest - projekt (AMF)

Cilj projekta AMF je osnivanje Modelne šume u Dalmaciji u Hrvatskoj kroz implementaciju „Metode od pet koraka“ Mediteranske mreže modelnih šuma.

Partner koji je odgovoran za stvaranje Modelne šume kroz pet tehničkih radionica koje će se održati na pilot lokaciji u Dalmaciji je Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Svi partneri AMF projekta će imati koristi od ovog procesa učenja i biti će u mogućnosti omogućiti pokretanje lokalnih inicijativa za stvaranje Modelne šume i drugih vezanih procesa na teritoriju, u regijama i državama partnera.

Natural resources - Green technology & Sustainable development

S obzirom da se održivo upravljanje šumskim krajolikom može razlikovati od mjesta do mjesta, koncept modelne šume je osmišljen na način da se prilagođava svakoj regiji. Modelne šume izabiru svoje prioritete koji se odnose na zaštitu biološke raznolikosti, međukulturalnu svjesnost, gospodarsku diversifikaciju, educiranje javnosti i poljoprivredna poboljšanja.

MedForum 2014 - Model Forest „River Mirna Basin“ became a candidate for membership in the International Model Forest Network

The annual meeting of the Mediterranean Model Forest Network (MMFN) was organized collectively by the Institute for Adriatic cultures and karst melioration (IAC), the Šibenik-Knin County and the MMFN Secretariat; it took place in Skradin from the 14th to 16th October, 2014 and its working title was “MedForum 2014: Monitoring and Evaluation of Results and their Reporting to the Wider Public”.

Međunarodna Mreža Modelnih Šuma (IMFN) je globalna zajednica praksi čiji članovi i istomišljenici zajednički rade kako bi kroz pristup Modelne šume postigli održivo upravljanje šumskim krajolikom. IMFN obuhvaća sve Modelne šume na svijetu.

Jadranska Modelna Šuma

MedForum 2014 - Modelna šuma „Sliv rijeke Mirne“ postala kandidat za članstvo u Međunarodnoj mreži modelnih šuma

Godišnje okupljanje Mediteranske mreže modelnih šuma (MMFN) ove se godine, u organizaciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša (IAC), Šibensko – Kninske županije i Tajništva MMFN-a, održao od 14. do 16. listopada u Skradinu, pod nazivom „MedForum2014: praćenje i evaluacija rezultata te izvještavanje istih široj javnosti“. Sastanak se sastojao od tri dijela: godišnje skupštine MMFN-a, obilaska pilot područja Jadranske modelne šume i tehničke radionice Adriatic model forest projekta.

Proizvodi naše šume

Brian Bonnell

Partneri Modelne šume

Krajolik

Brian Bonnell

Modelna šuma „Sliv rijeke Mirne“ spremna za prijem u Međunarodnu mrežu

Četiri dana, od petka  17. listopada pa do ponedjeljka 20. listopada, predstavnici Međunarodne i Mediteranske mreže modelnih šuma proveli su Istri obilazeći područje naše modelne šume i upoznajući se s aktivnostima članova udruge.

Naime, članovi udruge modelna šuma „Sliv rijeke Mirne“ početkom listopada prihvatili su svoj petogodišnji Strateški plan kojemu su glavni prioriteti razvoj ruralnog turizma, održivo šumarstvo i obnovljivi izvori energije, valorizacija nedrvnih šumskih proizvoda,održiva poljoprivreda i stočarstvo te zaštita prirode i edukacija.

Umjetnost i šume

Evaluation - River Mirna basin

MedForum 2014 - Monitoring and Evaluating Results, and Communicating to Broad Audiences

 

MMFN General Assembly/ Field trip/ AMF technical workshop

MedForum is the annual meeting of the Mediterranean Model Forest Network. In addition to our General Assembly, the program includes training and networking activities, workshops and a field trip.

This year, in the framework of the IPA ADRIATIC “Adriatic Model Forest” project - Institute for Adriatic Crops (IAC) of Split, the Sibenik-Knin County and the MMFN Secretariat are pleased to invite you to participate in the:

Example - Drveni ugljen obitelji Čendak

385-10000229

ugalj ili karbun se koristi danas kao sirovina i gorivo. Koristio se tijekom gotovo čitave povijesti čovječanstava što datira još iz brončanog doba. U Hrvatskoj je dominantna tehnologija proizvodnje drvenog ugljena upravo na tradicionalan način.

POZIV NA SKUPŠTINU MODELNE ŠUME "SLIV RIJEKE MIRNE"

Na temelju članka 23. Statuta Modelne šume „Sliv rijeke Mirne“, Predsjednik Udruge Slobodan Vugrinec saziva sjednicu Skupštine koja će se održati u petak, 7. listopada 2014. godine u prostorijama agroturizma „Stara Štala“ Sandalji, Cerovlje s početkom u 12 sati.

Poziv i dnevni red pronađite u prilozima.

Članovi se pozivaju na prisustvo na Sjednici, a u slučaju spriječenosti molimo obavjest na broj telefona 099.2298139 ili e-mail: anaf@sumins.hr

Upute kako doći da Sandalja pronađite na slijedećem linku:

Call for assembly of Model forest "River Mirna Basin"

Pursuant to Article 23 of the Statute of the Model Forest River Mirna basin, associations President Slobodan Vugrinec convenes the General Assembly meeting which will be held on the 7th October, 2014 (Tuesday) at 12:00 hours in the premises of the agrotourism „Stara štala“ in Sandalji, Cerovlje.

Find the notification and agenda in the attachment.

The members are invited to attend the Assembly, and in case of absence, please notify the phone number 099.2298139 or e-mail: anaf@sumins.hr

Kulture crnog bora

(Pinus nigra Arn.)

Umjetno podignute sastojine crnoga bora, odnosno kulture, česte su u centralnoj i sjevernoj Istri. Nalazimo ih na različitim tlima najčešće na području pridolaska prirodne vegetacije hrasta medunca i crnoga graba. To su pionirske, meliorativne i zaštitne (većinom protuerozijske) sastojine koje predstavljaju kariku u razvitku šumske vegetacije prema klimatskozonalnoj vegetaciji. Trajni oblik vegetacije predstavljaju samo na onim lokalitetima gdje zbog loših stanišnih uvjeta nije moguć razvoj klimatskozonalne zajednice. U sloju drveća nalazimo crni bor (Pinus nigra), hrast medunac (Quercus pubescens), crni grab (Ostrya carpinifolia), crni jasen (Fraxinus ornus) i javor gluhać (Acer obtusatum), u sloju grmlja rujevinu (Cotinus coggygria), a u sloju prizemnog rašća vrijes (Erica herbacea) i čubar (Satureja montana).

Šuma običnog graba sa šumaricom

(As.  Anemone nemorosae-Carpinetum Trinajstić 1964)

Najznačajnije površine pod ovom zajednicom razvijene su u sjevernom Hrvatskom primorju (Istra – okolica Pazina, otok Krk). Fitocenoza se razvija na flišnoj litološkoj podlozi na otoku Krku te posebno u podnožju flišnih sjevernih padina u Istri, gdje su sastojine običnoga graba ograničene na uži pojas uz jarke, a tlo (eutrični koluvij) dublje je, hladnije i vlažnije nego na okolnim terenima. U sloju drveća dominira obični grab (Carpinus betulus) sa stalnom prisutnošću malolisne lipe (Tilia cordata). U sloju prizemnog rašća dominira obična šumarica (Anemone nemorosa) sa serijom mezofilnih elemenata. Mezofilne šume običnoga graba nemaju značajniju gospodarsku vrijednost, većinom su u obliku panjača te su nastala antropogenom degradacijom bukovih šuma. Izvor: Vukelić, J. i sur. 2008: Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj. Nacionalna ekološka mreža, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

"Motovunska šuma“ poljskog jasena i hrasta lužnjaka s visećim šašem

(As. Carici pendulae-Fraxinetum angustifoliae Pedrotti 1970)

Ova vrlo poznata reliktna šuma smještena je u dolini rijeke Mirne u Istri. Uvjetovana je hidrološko-edafskim faktorima. Dolina Mirne pokrivena je aluvijalnim i koluvijalnim sedimentima, pretežno karbonatnoga flišnoga porijekla na kojima pridolaze djelomično hidromeliorirana tla: amfiglej, hipoglej, semiglej i pseudoglej. U sloju drveća dominiraju hrast lužnjak (Quercus robur), poljski jasen (Fraxinus angustifolia) i obični grab (Carpinus betulus), dok je poljski brijest (Ulmus carpinifolia) rjeđi. Sloj prizemnog rašća sadrži vrste močvarnih nizinskih šuma. Podignuti tereni naseljeni su vrstama suhih okolnih šuma. Sastojine ove zajednice velike su ekološke, estetske i rekreativne vrijednosti i zahvati u njima moraju biti usmjereni samo njezinoj obnovi i očuvanju stabilnosti. Motovunska je šuma ugrožena eventualnom promjenom vodnoga režima i već provedene regulacije i odvodnje ostavile su regresivan učinak na ovakav tip staništa te pojavu biljaka suših terena. Izvor: Vukelić, J. i sur. 2008: Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj. Nacionalna ekološka mreža, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Primorska bukova šuma s jesenskom šašikom

(As. Seslerio autumnalis-Fagetum M. Wraber ex Borhidi 1963)

Zajednica raste na južnim padinama dinarskoga gorja, od Istre preko sjevernoga i srednjeg Primorja do Biokova, no kao ekstrazonalna zajednica prodire i u kopneni dio Hrvatske (Istra, Lika). Razvijena je na skeletnim karbonatnim tlima (uglavnom kalkokambisol i kalkomelanosol na vapnencu i rendzina na dolomitu). Osim bukve, u sloju drveća pridolaze crni grab (Ostrya carpinifolia), javor gluhač (Acer obtusatum), mukinja (Sorbus aria). U sloju grmlja pridolaze drijen (Cornus mas), crvena hudika (Viburnum lantana) i crvena kozja krv (Lonicera xylosteum), dok su u sloju prizemnog rašća najzastupljenije jesenska šašika (Sesleria autumnalis) sa čestom pojavom koprivolisnog zvončića (Campanula trachelium), velecvjetne gorske metvice (Calamintha grandiflora), đurđice (Convallaria majalis), grahorice (Lathyrus vernus), medenike (Melittis melissophyllum) i drugih vrsta. Izvor: Vukelić, J. i sur. 2008: Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj. Nacionalna ekološka mreža, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Šuma hrasta kitnjaka s jesenskom šašikom

(As. Seslerio autumnalis-Quercetum petraeae Poldini /1964/ 1982)

Rasprostranjena je u graničnom području izemđu Italije i Slovenije, a u Hrvatskoj je poznata samo s lokaliteta Istra – Dragonja. Zajednica je razvijena na plitkom kalkokambisolu na vapnencu na izuzetno strmim terenima. Zbog specifičnog karaktera, ova zajednica ima izrazitu zaštitnu vrijednost. U sloju drveća dominira hrast kitnjak (Quercus petraea), dok je obični grab (Carpinus betulus) rjeđi. U sloju travnate vegetacije dominiraju jesenska šašika (Sesleria autumnalis), modrozeleni šaš (Carex flacca), raznolisna vlasulja (Festuca heterophylla), crna graholika (Lathyrus niger) i proljetna graholika (Lathyrus vernus), zajedno sa nekim bukovim elementima. Izvor: Vukelić, J. i sur. 2008: Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj. Nacionalna ekološka mreža, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Termofilna i slabo acidofilna šuma hrasta medunca s bijelom petoprstom

(As.  Potentillo albae-Quercetum pubescentis A. O. Horvat 1973)

U vegetciji Hrvatske ustanovljena je samo na lokalitetu Bregi iznad Cerovlja u flišnom dijelu Istre. Tlo je najvažniji sinekološki čimbenik za pridolazak ove zajednice, koja se razvija na regosolu i rendzini na flišu. U sloju drveća dominiraju hrast medunac (Qercus pubescens), hrast cer (Quercus cerris) i crni grab (Ostrya carpinifolia), dok bijela petoprsta (Potentilla alba), višecvjetni ljutić (Ranunculus polyanthemos), plućnjak (Pulmonaria australis), obični srpac (Serratula tinctoria) i ostale svojom pojavnošću dominiraju u sloju travnate vegetacije. Ove sastojine imaju veliku protuerozijsku vrijednost i nisu ugrožene. Izvor: Vukelić, J. i sur. 2008: Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj. Nacionalna ekološka mreža, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Termofilna šuma hrasta medunca s trstolikom beskoljenkom

(As. Molinio-Quercetum pubescentis Šugar 1981 in Šugar et al. 1996)

Šuma hrasta medunca i beskoljenke poznata je sa silikatnih tala kontinentalnoga dijela Hrvatske (Samoborsko gorje, Petrova gora), a na flišnom dijelu Istre razvijena je kao vikarna zajednica as. Molinio-Quercetum petreae. Zajednica se nalazi u središnjem dijelu Istre na randzini i pseudogleju obronačnom na flišu. U flornom sastavu sloja drveća nalazimo hrast medunac (Quercus pubescens), crni grab (Ostrya carpinifolia) i javor gluhać (Acer obtusatum), sloj grmlja sadrži običnu borovicu (Juniperus communis), običnu rujevinu (Cotinus coggygria) i crni jasen (Fraxinus ornus), dok trstolika beskoljenka (Molinia caerulea), modrozeleni šaš (Carex flacca), istarski kukurijek (Helleborus istriacus) i obični srpac (Serratula tinctoria) pripadaju sloju travnate vegetacije. Uglavnom se radi o degradiranim šumskim zajednicama sa zaštitnom ulogom. Izvor: Vukelić, J. i sur. 2008: Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj. Nacionalna ekološka mreža, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Mješovita šuma i šikara hrasta medunca i crnoga graba

(As. Ostryo-Quercetum pubescentis /Horvat 1950/ Trinajstić 1979)

To je klimatskozonska zajednica u sjevernojadranskom dijelu Hrvatske, odnosno u sjevernoj Istri, na primorskim obroncima Velebita te na sjevernim padinama Bukovice. Ekstrazonalno je razvijena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. To je zadnja šumska zajednica prema kontinentalnoj vegetaciji, odnosono sjevernoameričko-europskoj vegetacijskoj regiji. Razvija se na kalkokambisolima i rendzinama na vapnencima i dolomitima. U sloju drveća dominira hrast medunac (Quercus pubescens) i crni grab (Ostrya carpinifolia). Vrste značajne za sloj grmlja jesu drijen (Cornus mas), šmrika (Juniperus oxycedrus) i grmoliki grašar (Coronilla emeroides), a za sloju travnate vegetacije jesenska šašika (Sesleria autumnalis), modrozeleni šaš (Carex flacca), istarska vučja stopa (Aristolochia lutea) i druge. Sastojine ove zajednice imaju ponajprije zaštitne i druge općekorisne funkcije i nisu ugrožene. Izvor: Vukelić, J. i sur. 2008: Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj. Nacionalna ekološka mreža, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Šuma i šikara hrasta medunca i bijeloga graba

(As. Querco-Carpinetum orientalis Horvatić 1939)

Šuma hrasta medunca i bijeloga graba najznačajnija je klimatskozonska šumska zajednica submediteranske zone priobalnog pojasa sjevernog Hrvatskog primorja, od Istre do Dubrovnika. Zajednica raste na širokom rasponu tala od kalkomelanosola, preko kalkokambisola i crvenice do rendzine. Matičnu podlogu uglavnom čine čvrsti vapnenci i dolomiti. Od drvenastih vrsta treba spomenuti hrast medunac (Quercus pubescens) i hrast cer (Quercus cerris), dok red grmlja često sadrži crni jasen (Fraxinus ornus), crvenu kleku (Juniperus oxycedrus), etrušćansku kozju krv (Lonicera etrusca), kao i vazdazelene elemente: oštrolisnu šparogu (Asparagus acutifolius) i veprinu (Ruscus aculeatus). Prizemno raslinje sadrži jesensku šašiku (Sesleria autumnalis), raznolisnu vlasulju (Festuca heterophylla), forsterovu bekicu (Luzula forsteri) i vrste reda Quercetalia pubescentis. Zajednica rijetko čini suvisle proizvodne šumske sastojine, uglavnom se prostiru velike površine različitih degradacijskih stadija. Izvor: Vukelić, J. i sur. 2008: Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj. Nacionalna ekološka mreža, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

Mješovita šuma i makija hrasta crnike s crnim jasenom

(As. Fraxino orni-Quercetum ilicis Horvatić/1956/1958)

Prostire se od južne i jugozapadne Istre, preko Lošinja, južnih dijelova Cresa, Raba, Paga, Murtera i kopnom od Zadra do Prevlake. Pridolazi i na otocima južnog Jadrana. U području rasprostiranja te zajednice temperatura je nešto niža nego u južnijem dijelu eumediterana, ali je i veća količina oborina s nešto povoljnijim rasporedom ljeti. Tla su najčešće kalkomelanosol, kalkokambisol na vapnencu, plitki i srednje duboki, crvenica tipična i srednje duboka, te u vrtačama luvisol. Najvažnije vrste uključuju hrast crniku (Quercus ilex), crni jasen (Fraxinus ornus), planiku (Arbutus unedo), lempriku (Viburnum tinus), tršlju – (Pistacia lentiscus), drvoliki vrijes – (Erica arborea), zimzeleni broć (Rubia peregrina), grmoliki grašar (Coronilla emeroides), oštrolisnu šparogu (Asparagus acutifolius), jesensku šašiku (Sesleria autumnalis) i druge. Izvor: Vukelić, J. i sur. 2008: Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj. Nacionalna ekološka mreža, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.

OBITELJ ČENDAK

Nalazimo se u selu Jelovice na sjeveru Istre, malom planinskom mjestu okruženom gustim borovim šumama i proplancima Ćićarije, smještenom u općini Lanišće, uz cestu koja iz pet kilometara udaljenih Vodica kroz Jelovice vodi prema slovenskoj granici.

Obitelj Čendak - mama Slavica i sinovi Aleksandar i Draženko - osim što vode gostionicu Lovac smještenu u blizini hrvatsko-slovenske granice, jedni su od rijetkih proizvođača drvenog ugljena u Istri.

Adresa:
Jelovice 23,
Buzet, Hrvatska

Tel: +385 52 660 127

Tuber melanosporumVitt.

Engleski naziv: 

black Périgord truffle

Lokalni naziv: 

crni zimski tartuf

Okruglastog je oblika, ali može biti i nepravilnog, zavisno o tlu u kojem se razvija. Dimenzije mogu biti različite, od veličine lješnjaka do krumpira. Bradavičaste je površine, s piramidalnim bradavicama veličine 3-5 mm. Crne je boje, a nezreli primjerci mogu biti i crvenkaste. Aromatičnog je i specifičnog mirisa, ne previše nametljivog. Vrlo je ukusan, a neki ga nazivaju i crni slatki tartuf.

Tuber magnatum Pico.

Engleski naziv: 

white truffle

Lokalni naziv: 

veliki bijeli tartuf

Bijeli tartuf može poprimiti različite oblike (okrugle, ovalne, s utorima, sinusoidne) zavisno o tipu terena na kojemu se razvija. Nije neuobičajena niti pojavnost u obliku štapića i trokuta ukoliko se tartuf razvija između dva ili više kamena. I veličina je vrlo promjenjiva, a težina može dosezati 200 – 300 g, ponekad čak i kilogram. Kora mu je glatka, oker-žute ili maslinasto zeleno-žute boje, može biti i sivkasto zelena. Jakog je mirisa koji ovisi o stupnju zrelosti, tipičnog je okusa koji može podsjećati na okus parmezana.

Tuber brumaleVitt.

Engleski naziv: 

black truffle

Lokalni naziv: 

crni tartuf

Ovaj je tartuf dobio svoj naziv od latinske riječi brumalis, što znači zimski. Plodište je malih dimenzija, najviše veličine jajeta; izrazito je crne boje ili smeđasto crne kod mlađih primjeraka. Intenzivnog je mirisa i izraženog okusa, ali manje izraženog od T. melanosporum.

Tuber borchii Vitt.

Engleski naziv: 

white truffle

Lokalni naziv: 

bijeli tartuf - bianchetto

Jestivi tartuf koji se često naziva i bianchetto – bjelkasti tartuf. Veličina tartufa varira između veličine graška i jajeta, blijedo-žute do crveno-smeđe boje. Površina mu je glatka ili ima sitne dlačice, često ga se može pomiješati s vrstom T. magnatum.

Tuber aestivum var. uncinatum (Chatin) I.R. Hall, P.K. Buchanan, Wang{?} & Cole (1998)

Engleski naziv: 

Black truffle

Lokalni naziv: 

crni tartuf

Ovaj je tartuf vrlo sličan crnom ljetnom tartufu. Autori ga opisuju kao varijetet ljetnog tartufa (Tuber aestivum var. uncinatum). Ipak, neke razlike postoje. Tuber aestivum var. aestivum raste u toplijim krajevima Mediterana, dok Tuber aestivum var. uncinatum, raste u svježijim, brežuljkastim krajevima cijele Europe. Tuber uncinatum raste u hladnijim, organskim tlima, tamnije je kore i izraženije ornamentacije spora, ima izraženiji okus i miris.

Tuber aestivum (Wulfen.) Spreng.

Engleski naziv: 

Black summer truffle

Lokalni naziv: 

crni ljetni tartuf

Veličine 2-12 cm, okruglast, tamno smeđe do crne bradavičaste površine. Unutrašnjost je mramorizirana, žućkasto-brončane boje išarana sterilnim hifama kremasto-bijele boje. Miris se pojačava sa sazrijevanjem tartufa.

Lactarius sanguifluus (Paulet ex Fr) Fr.

Engleski naziv: 

Bloody milkcap

Lokalni naziv: 

Krvna rujnica, krvotočna rujnica

KLOBUK: 6-15 cm. U početku konveksan, ubrzo se raširi i u sredini udubi, a kod odraslih primjeraka je najčešće ljevkastog oblika. Rub u mladih primjeraka podvrnut prema unutra, kasnije se uzdigne, ali obično ostane tik na rubu malo podvrnut, često je u starijih primjeraka nepravilan i valovit. Kožica klobuka je hrapava i kao oprašena bjelkastim injem. Boja nije izraženo narančasta kao kod drugih rujnica, već mutno narančasta, odnosno blijedo narančasta, sa crvenim, oker, sivim, riđim ili ljubičastim tonovima. Bojom vrlo promijenljiva rujnica, pa pojedini primjerci mogu biti svijetlo obojeni, dok su drugi opet dosta tamniji. Na pojedinim mjestima se mrlja zelenkasto, ali ta promjena boje nije jako izražena (izraženija u starijih primjeraka). Površina klobuka najčešće sa koncentričnim krugovima tamnije boje.
TRUSIŠTE / LISTIĆI: Gusti, malo se spuštaju po stručku, nejednako dugi, mekani, ponekad se račvaju. U početku su blijedožute boje, zatim narnačastocrveni i na kraju crvenoljubičasti sa sivom ili smeđom nijansom. Na pritisak potamne, dobiju tamnu ljubičastu boju, a nakon nekog vremena na tom mjestu pozelene. Stariji listići mogu imati zelenu nijansu.
STRUČAK: Visok do 7 cm, debljine do 3 cm. Kratak i zdepast, debelo valjkast, u mladosti pun, ali se ubrzo prošuplji. Bjelkaste boje, sa oker, ružičastom ili narančastom nijansom, kasnije tamniji sa ljubičastom nijansom. Najčešće sa više ili manje izraženim pjegama ili kapljastim udubljenjima tamnije boje (smeđeriđe ili vinskismeđe obojene). Na pritisak na ozlijeđenim mjestima pozeleni nakon nekog vremena.
MESO: Debelo, zrnate strukture, drobivo, prvotno bjelkaste boje, ali ubrzo mramorirano pocrveni poput krvi, kasnije tamnoljubičasto (na kraju pozeleni). Na prerezu ispušta mliječni sok koji je odmah tamnocrvene boje poput krvi, nakon nekoliko sati posmeđi. U unutrašnjosti stručka meso je mekano poput vate i zadrži bjelkastu boju. Okus sladak ili malo gorkast, miris osvježavajući, voćni.

Lactarius deliciosus (L. Ex Fr.) SF Gray

Engleski naziv: 

Milkcap

Lokalni naziv: 

Rujnica, brinovka

KLOBUK: 5-15 cm. U početku konveksan, kasnije se raširi i često bude ulegnut i ljevkast. Narančastooker ili smeđastocrvenkaste boje sa tamnijim koncentričnim krugovima. Kod starijih primjeraka često pozeleni, a isto se ponaša kad ga pritisnemo.
TRUSIŠTE / LISTIĆI: Narančasti listići su prilično gusti, silazeći po stručku, pomiješani sa kraćima i krhki. Kad se slome puštaju narančastu tekućinu, te na tim mjestima kasnije pozelene.
STRUČAK: Visok do 7 cm, debljine do 2.5 cm. Zdepast, cilindričan, šupalj iznutra. Inače čvrste vanjske kore, ali kasnije se sve više prošupljuje i postaje mekaniji. U gornjem dijelu prekriven bjelkastim prahom. Slične je boje kao i klobuk s više ili manje tamnijih kapljastih udubljenja po svojoj površini.
MESO: U početku tvrdo, ali krhko, kasnije mekanije. Boja mesa varira od bjelkaste do blijedonarančaste, izloženo na zraku pozeleni. Kad se prereže ispušta narančasti mliječni sok boje mrkve koji kasnije malo pozeleni, a kasnije potamni. Miris je ugodan, biljni, začinski. Okus slatkasto gorkast.

Hydnum sp.

Engleski naziv: 

Hedgehog

Lokalni naziv: 

Prosenjak

KLOBUK: 3-15 cm. Klobuk je mesnat, u početku je nepravilno polukuglast, zatim nepravilno konveksan, kasnije se raširi, ponekad malo i udubi u starijih primjeraka. U mladih primjeraka rub klobuka podvrnut prema dolje, a dosta se dugo tako zadrži i kod starijih, najčešće valovit. Glatke površine, odnosno poput fine antilop kože, često sa grbicama, manjim jastučastim izbočenjima, udubljenjima ili crtastim brazdama. Za sušnog razdoblja ispuca. Bojom varira od bjelkastožute, žute, pa sve do narančaste ili okercrvenkaste.
TRUSIŠTE / LISTIĆI: Sastavljeno je od bodljika ili iglica koje se spuštaju po stručku. Iglice su vrlo krhke, lako se odvajaju od mesa klobuka, dužine su do 0.5 cm, one koje se spuštaju po stručku kraće. U početku su bjelkastokrem boje, kasnije žutonarančaste i na kraju u starih gljiva riđe.
STRUČAK: Visok do 8 cm, debljine do 4 cm. Većinom valjkast, ali tvori i nepravilne oblike, masivan, tvrd, čvrst, ekscentričan (nepravilno postavljen u odnosu na klobuk), zdepast, ponekad u dnu zadebljan, a ponekad uži. Gladak, ponekad ispucan, bjelkaste ili blijedožute boje, na dodir ili prerez dobije narančastožutu boju, pogotovo u bazi. MESO: Tvrdo i debelo, ali pod malo jačim pritiskom lako puca. Prvotno bijele boje, ali na prerezu dobije žutonarančastu boju. Bez posebnog mirisa, blagog okusa u mladih gljiva, u starijih gorkasto-ljutkasto.

Craterellus cornucopioides (L. Ex Fr.) Pers.

Engleski naziv: 

Horn of plenty

Lokalni naziv: 

Mrka trubača

KLOBUK: 2-8 cm promjera klobuka, do 12 cm ukupne visine plodišta. Ima oblik lijevka ili trube, u središtu sa dubokim udubljenjem poput lijevka koje se nastavlja sve do dna stručka. Rub klobuka tanak, uvrnut, tj. visi prema dolje, nepravilan, valovit, ponekad i kovrčav. Gornja površina klobuka je crne ili sivocrne, nerijetko sa smeđastim obojenjima. Kad se osuši bude svjetliji, po vlažnom vremenu ponekad riđecrne boje. Kožica klobuka je fino pustenasta ili lagano čehasta.
TRUSIŠTE / LISTIĆI: Trusište se nalazi s vanjske ili doljnje strane trube. Ono je blijedosivkaste ili sivočađave boje, ponekad s plavičastim odsjajem, prekriveno sitnim bjelkastim prahom. Obično je glatke površine, sa manje-više izraženim naborima. Svjetlije od unutrašnje strane klobuka.
STRUČAK: Stručak je zapravo produžetak klobuka, sivocrne je boje, tamniji od trusišta, šupalj, manje-više naboran, pri samom dnu može biti bjelkast.
MESO: Tanko, sivocrno, djeluje nježno, ali je pomalo elastično, posebno kako je gljiva starija. Okus i mirs vrlo ugodni, aromatični, voćni.

Clitocybe geotropa (Bull. Ex Fr.) Quélet

Engleski naziv: 

The trooping funnel

Lokalni naziv: 

Martinčica, martinovka

KLOBUK: 6-20 cm. U početku dok je mlad konveksan i stožasto ispupčen i tada je središte najviša točka gljive. Rastom sve se više udubljuje i poprima oblik velikog lijevka, čime se krajevi klobuka uzdižu uvis i postaju najviša točka gljive, a ispupčeno središte ostaje unutar lijevkastog klobuka. Ponekad je središnje ispupčenje tek malo izraženo ili ne postoji. Sam rub klobuka dugo vremena uvrnut prema unutra. Gol i gladak, samo obod klobuka može biti malo pustenast. Bjelkastooker boje kože, ponekad smeđast, a ponekad gotovo bjelkast.
TRUSIŠTE / LISTIĆI: Listići su gusti, savitljivi, ponekad valoviti, pomiješani s kraćima, spuštaju se po stručku. Najprije su bjelkasti, zatim sa krem ili ružičastom nijansom. STRUČAK: Visok do 20 cm, debljine do 3 cm. Dugačak, robustan, valjkast, pun, nadolje postepeno deblji, u dnu nerijetko batinasto zadebljan. Suh, vlaknast, u starijih primjeraka iznutra spužvast, dno stručka obično prekriveno bijelim micelijskim predivom. Obično oker boje, uglavnom sličnih boja kao i klobuk.
MESO: Čvrsto, sočno, pomalo vlaknasto, nije jako debelo, osim iznad stručka, bijele boje. Miris i okus ugodni. Miris dosta kompleksan, aromatičan, voćni, pojedini autori kažu da podsjeća na bazgin cvijet.

Cantharellus cibarius Fries

Engleski naziv: 

Chanterelle

Lokalni naziv: 

Bjelakasta lisičica, lisica, lisičarka

KLOBUK: 3-12 cm, suhe površine, često ulegnut kod starijih primjeraka, rub klobuka uvijen i vijugav. Izrazito narančastožute boje ili sa bjelkastim primjesama, nerijetko i cijeli bjelkast ili blijedožut.
TRUSIŠTE / LISTIĆI: Trusište sastavljeno od razdalekih širokih prutića koji su često račvaju; dugo se spuštaju po stručku. Boja trusišta je žuta ili narančastožuta.
STRUČAK: Nepravilan, pun, tvrd gladak, obično kratak. Iste boje kao i klobuk ili svjetliji.
MESO: Bjelkaste boje, kompaktno, tvrdo, žilavo. Miris ugodan, voćni, pojedinci kažu da podsjeća na breskve ili šljive. Meso slatkasta okusa.

Calocybe gambosa (Fr.) Donk

Engleski naziv: 

St George's mushroom

Lokalni naziv: 

Bijela đurđevača, jurjevka

KLOBUK: 5-15 cm. U mladosti pravilno polukuglast, kasnije koveksan, naposlijetku raširen i tada često nepravilno vijugav, rub podvrnut prema unutra. Prilično mesnat, kožica suha, nije sjajna, najčešće bjelkastokremaste boje, nerijetko sa oker, žutim ili sivkastim nijansama, u sredini obično malo tamnije boje (odrasli primjerci).
TRUSIŠTE / LISTIĆI: Listići su jako gusti, uski, prirasli sa zupcem, bijeli ili blijedokrem boje.
STRUČAK: Visine do 8 cm, debljine do 2 cm. Valjkast, u mladosti često batinasto zadebljan, pun, gladak, bijele ili krem boje.
MESO: U klobuku prilično debelo i kompaktno, u stručku vlaknasto, bijele boje. Okus i miris jak na brašno, kad su gljive natopljene kišom onda je još intenzivniji.

Boletus edulis Bull. ex Fries

Engleski naziv: 

Penny bun

Lokalni naziv: 

Ljetni vrganj, pravi vrganj

KLOBUK: Promjera 5-20cm, kuglasto ispupčen, mesnat, svijetlo ili tamno crveno smeđ, u sredini tamniji, glatke ili sitno naborane površine, nije pustenast, ponekad sluzav.
TRUSIŠTE / LISTIĆI: Cjevčice, u mlade gljive bijele, potom žute, naposljetku maslinastozeleno, sastavljeno od dugačkih cjevčica sa sitnim rupicama, lako se skida sa klobuka.
STRUČAK: Do 20 cm visine i 10 cm debljine.Debeo i čvrst, isprva dolje zadebljao, zatim jednakomjerno valjkast, pun, bijel ili svijetlo smeđ, sa svijetlom vlaknastom mrežicom, osobito u gornjem dijelu.
MESO: Bijelo, čvrsto, prijatna okusa i mirisa, na pritisak ne mijenja boju.

Armillaria mellea (Vahl. ex Fr.) Kummer

Engleski naziv: 

Honey fungus

Lokalni naziv: 

Puza

KLOBUK: 3-15 cm. Mlad nepravilno polukuglast, zatim konveksan, potom se izravna, a u starijoj dobi bude i ulegnut. Sredina klobuka je često ispupčena, a rubovi klobuka se kod odraslih primjeraka uvijaju prema unutra. Prekriven sa sitnim smeđastim čuperkastim ljuskicama koje su gušće prema sredini. U starijih gljiva te ljuskice obično nestanu. Bojom vrlo varijabilan, poistovjećuju ga sa bojom meda, stoga i naziv mednjača. Znači, bojom varira u nijansama od žute do smeđe, vrlo često sa primjesama zelene ili maslinaste te crvenkaste boje.
TRUSIŠTE / LISTIĆI: Listići su srednje gusti, silazeći. U mladih gljiva bijeli, kasnije sa žućkastom ili ružičastom nijansom, a kod odraslih primjeraka počinju dobivati smeđastocrvenkasti ton, tj. izgledaju kao da su smeđasto pjegavi.
STRUČAK: Visine do 20 cm, debljine do 2 cm. Ponekad vitak i valjkast, ponekad nepravilan i vijugav, obično na jednom dijelu zavinut. Pun, pa šupalj, izvana pahuljičasto brašnjast, okersmeđe boje, u gornjem dijelu bjelkast, u donjem dijelu malo odebljan. Posjeduje debeli bijeli vjenčić koji se nalazi skroz u gornjem dijelu stručka, odmah ispod listića. Vjenčić je s doljnje strane žućkaste ili smeđaste boje.
MESO: Bijele boje, čvrsto i kompaktno u klobuku, u stručku vlaknasto i žilavo. Miris nezamjetan ili malo kiselkast, okus oštar, kiselkasto-gorak.

Viscum album L.

Engleski naziv: 

Mistletoe

Lokalni naziv: 

Bijela imela

Vazdazeleni poluparazitski grm. Nalazimo je na različitom drveću: jeli, voćkaricama, topolama, hrastovima. Grančice i listovi su uvijek dihotomno razgranjeni. Uvijek su žućkastozeleni i kožasti, široko lancetasti. Cvjetovi neprimjetni, plodovi su bobičasti, bijele boje.

Urtica dioica L.

Engleski naziv: 

Common nettle

Lokalni naziv: 

Velika kopriva

Trajnica visoka 70-150 cm. Stabljika četverobridna, uspravna nerazgranjena, gusto dlakava, može biti smeđocrvene boje. Listovi srcolikog oblika, s peteljkom, grubo nazubljeni, mat zelene boje. Cvjetovi neprimjetni, jednospolni.

Thymus serpyllum L.

Engleski naziv: 

Thyme

Lokalni naziv: 

Majčina dušica

Polugrm visine 15-30 cm. Stabljike ja razgranate uspravne ili puzave, koje mogu biti bridaste, pomalo dlakave. Listovi uski i elipsasti sivozeleni, sa cijelim rubom veličine 5-15 mm. Cvjetovi svjetlocrveni do tamnogrimizne boje u okruglastim grozdovima na vrhovima ogranaka.

Taraxacum officinale F.H. Wigg

Engleski naziv: 

Common dandelion

Lokalni naziv: 

Maslačak

Višegodišnja zeljasta biljka sa žutim cvjetnim glavicama složenim iz velikog broja cjevastih i jezičastih cvjetova.

Tamus communis L.

Engleski naziv: 

Black bryony

Lokalni naziv: 

Bljušt, kuka

Kuka je biljka povijuša i penjačica čiji izdanci dosežu 2 do 4 m visine. Vrhovi izdanaka su svinuti a izdanci su lisnati. Lišće je srcoliko, korijen gomoljast i 20 do 30 cm dugačak. Plod dozrijeva tijekom ljetnih mjeseci, crven je, bobičast i vrlo otrovan. U sebi sadrži 3-5 sjemenki, a 4 do 6 bobica čine grozd.

Sorbus domestica L.

Engleski naziv: 

Service tree

Lokalni naziv: 

Oskoruša

Oskoruša je 15-20 (-30) m visoko drvo široke, okruglasto jajaste krošnje, promjera do 60 (-100) cm.
Kora je pepeljastosiva, crvenkastosmeđa do tamnosiva, djelomično se odlupljuje, kasnije je duguljasto pločasto ispucala. Korijenov sustav je srcolik s više razgranatih, dobro razvijenih žila srčanica. Izbojci su žućkastosmeđi, goli, djelomično pokriveni sivkastim slojem epiderme, posuti lenticelama. Kratki izbojci su brojni i prstenasto smežurani. Pupovi su spiralno raspoređeni oko izbojka, oko 1 cm dugački, jajasto stožasti, tupo ušiljenog vrha, pokriveni većim brojem ljusaka. Ljuske pupova su široke, ljepljive, zelenkaste, djelomično crvenkaste, s tamnijim rubovima, gole, sjajne. Vršni pup je veći i izduženiji od postranih pupova, koji su djelomično priklonjeni uz izbojak, otklonjenih vrhova. Lisni ožiljak je trokutast do polumjesečast, s pet tragova provodnih snopića.
Lišće je 15 - 18 cm dugačko, neparno perasto sastavljeno od 11 do 21 liske, koje su usko duguljaste, 3-8 cm dugačke, simetrične osnove, oštro napiljenog ruba, odozgo gole, odozdo pahuljasto pustenaste, kasnije gole i plavkastozelene, u jesen pocrvene. Palistići rano otpadaju.
Cvjetovi su dvospolni, entomogamni, bijeli, oko 1,5 cm široki, 35 - 75 cvjetova skupljeno u 6 - 10 cm široke gronje. Lapova časke i latica ima 5, prašnika 20, plodnih listića 5, potpuno su srasli, vratova tučka 5. Cvjetanje je u svibnju i lipnju.
Prividni plodovi su sočni, jabučasti ili kruškoliki, do 3 cm dugački, žućkastozeleni do smeđkasti, posuti lenticelama, a s osunčane strane crvenkasti. Trpko su kiselkastog okusa, a tek nakon stajanja i prvih mrazova postaju smeđi, mekani, ukusni i slatki. Dozrijevaju u rujnu i listopadu, sadrže 5-6 sjemenki, koje su do 7 mm dugačke, široko jajaste, spljoštene, ušiljenog vrha, smeđe, više ili manje sjajne. Sjeme raznosi divljač, ptice i glodavci.

Satureja montana L.

Engleski naziv: 

Winter savory

Lokalni naziv: 

Vrijesak

Vrlo razgranjeni polugrm visine 20-40 cm s mnogo polegnutih ili uzdignutih grančica. Listovi nasuprotni, usko linearni, mali, oštro zašiljeni. Cvjetovi u pazušcima listova, bijele do svjetlo-ružičaste boje. Cijela biljka pokrivena kratkim dlakama i žlijezdama.

Sambucus nigra L.

Engleski naziv: 

Black elderberry

Lokalni naziv: 

Crna bazga

Grm ili manje drvo 3-10m visoko. Kora na starijim deblima zagasitosiva i uzdužno raspucala. Na mladim grančicama jasno vidljive lenticele. Listovi nasuprotni, neparno-perasti, sa 5-7 listića koji su izduženo-jajasti, a po rubu oštro-pilasti. Cjetovi bijeli, štitasti, plodovi crne bobičave koštunice, s crvenim mesom koje dozrijeva u kolovozu.

Salvia officinalis L.

Engleski naziv: 

Sage

Lokalni naziv: 

Kadulja

Mali poludrvenasti vrlo razgranati grm visine 20-50 cm. Donji dijelovi su odrvenjeni, a gornji zeljasti. Listovi su uski, eliptični, naborani, pustenasto dlakavi, nasuprotno poredani. Cvjetovi plavoljubičasti, rjeđe mogu biti i bijeli u prividnim klasovima. Cvjeta krajem proljeća i tokom ljeta.

Rubus idaeus L.

Engleski naziv: 

Red raspberry

Lokalni naziv: 

Malina

Listopadni grm do 2 m visine (bez bodlji). Izdanci su u prvoj godini ravni ili savijeni u luku. U drugoj su godini razgranati. Listovi su neparno perasti, sastavljeni od 3-5 listića, neravnomjerno pilasto nazubljeni. Listovi su s gornje strane svijetlozeleni, a s donje pustenasto bijelo dlakavi. Cvjetovi su bijeli u metličastim i grozdastim cvatovima. Plod je crveni košuničavi zbirni plod.

Rubus fruticosus L.

Engleski naziv: 

Blackberry

Lokalni naziv: 

Kupina

Trajni grm čije se grane pružaju po zemlji i penju (kao kod penjačica). Grane su trnovite. Kora tanka, zelena. Listovi perasti, donji listovi imaju 5 a gornji 3 listića. S gornje strane tamnozeleni, s donje bijelo-dlakavi. Cvjetovi su bijeli oko 2 cm u promjeru. Plod je koštuničavi zbirni, sočan, a u svakom se malom plodu nalazi sjeme.

Rosa canina L.

Engleski naziv: 

Dog's rose, rosehip

Lokalni naziv: 

Pasja ruža

Grm visine do 3 m. Grane sa jakim trnovima, obješene u luku. Kora na starijim stablima smeđe-siva, a na mladim izbojcima glatka i tamnozelena. Listovi neparno perasti (5-9 listića), ovalni i nazubljeni. Cvjetovi pojedinačni ili u skupinama, u metlici 3-5 zajedno. Plod je zbirni - šipak, koji sadži velik broj uglatih dlakavih oraščića.

Robinia pseudoacacia L.

Engleski naziv: 

Black locust

Lokalni naziv: 

Bagrem, akacija

Raste u visinu do 25 m, a u debljinu do 90 cm. Kora je starijeg debla uzdužno izbrazdana. Izbojci su bridasti i goli. Palistići se pretvaraju u jake bodlje, oko 2 cm duge, uglavnom ravne, na bazi proširene i drvenaste. One su na svakoj strani pupa po jedna. List se sastoji od 9 do 25 eliptičnih, slabije dlakavih 3-5 cm dugih listića. Cvjetovi su bijeli i mirisavi, u grozdovima dugim 20 cm. Cvjeta u svibnju, poslije listanja. Mahuna je do 10 cm duga i gola, ima 4 do 10 sjemenki. Supke su ovalne. Optimalna zrelost se postiže oko 30 godine života.

Prunus spinosa L.

Engleski naziv: 

Blackthorn

Lokalni naziv: 

Trnina

Razgranat trnovit listopadni grm 1-4 m visine. Kratki izbojci završavaju jakim crnim trnom. Kora tamnosiva do siva na mladim grančicama. Listovi s peteljkom naizmjenični, ovalnog oblika, nazubljeni. Cvjetovi su bijeli, javljaju se neposredno pred listanje. Plod košunica do 1,5 cm velika, crnoplave boje, sa veoma trpkim mesnatim dijelom.

Plantago major L.

Engleski naziv: 

Common plantain

Lokalni naziv: 

Trputac

Trajna biljka s prizemnim, suličastim, uskim, žilavim i golim listovima na kojima se ističe 3 do 5 provodnih žila. Cvjetna stapka je bez listova, uspravna, kutasta te završava smeđkastim cvjetnim klasom. Plod je dvosjemeni tobolac.

Pinus pinea L.

Engleski naziv: 

Stone pine

Lokalni naziv: 

Pinija, pinjol

Drvo je visoko oko 15-25 metara, a promjer debla mu je oko 60 cm. Krošnja mu je oblika kišobrana, deblo pravo i snažno, čisto od grana do znate visine, u usporedbi sa ostalim vrstama iz ovog roda.
Kora je smeđecrvena, duboko izbrazdana, a ispuca na velike sivosmeđe ploče, debele 2 do 10 cm.
Korijenov sustav je dubok, veima razgranat, bez žile srčanice.
Pupovi su valjkasti, ušiljeni, svijetlo smeđe boje. Ljuske su im bijelo oivičene, resaste. Pupovi nisu smolasti.
Iglice (četine) su zelenoplavičaste do svijetlozelene boje. Nalaze se po dvije u čuperku, duge 10 - 25 cm te debele 1.5 - 2 mm. Blago su povijene i krute, oštrog vrha. Opadaju treće ili četvrte godine.
Cvjetovi su jednospolni. Muške cvasti su žute, valjskaste. Ženski češeri izrastu na vrhovima izbojaka. Cvjetaju u ožujku i travnju.
Češeri su crvenkastosmeđe boje, dugi od 8 do 14 cm i široki oko 10 cm. Jajasto kupastog su oblika, a ljuske imaju izbočenu tamnosmeđu sjajnu grebenastu apofizu i izraziti pupak. Zriju krajem treće godine, a nakon ispadanja sjemena ostaju na granama još nekoliko godina.
Pinija se razmnožava sjemenom. Sjeme je krupno, dugo 15 do 20 mm, a široko 5 do 11 mm. Okriljeno je vrlo uskim i kratkim krilcem, ima tvrdu sjemenjaču. U osnovi je smeđe, posuto crnkastim prahom. Jezgre su jestive, a upotrebljavaju se i za dobivanje jestivog ulja. Kliju sa 10-13 kotiledona.

Myrtus communis L.

Engleski naziv: 

Myrtle

Lokalni naziv: 

Mirta

Vazdazeleni grm 3-5 m visine, zbijenih i uspravnih izbojaka. Listovi su kožasti, uski, jajoliki, pri vrhu suženi, dugi 1-3 cm, široki 0,5-1 cm i nasuprotni. Cvjetovi sitni, pojedinačni, bijeli, u pazušcima listova. Plod je bobica veličine graška, crnoplave boje.

Mentha sp.

Engleski naziv: 

Mint

Lokalni naziv: 

Menta, metvica

Otporna zeljasta trajnica, može narasti od 25 mm do 1 m. Stabljika joj je četverobridna, zelena i razgranata u donjem dijelu. Ima ovalne, ušiljene, aromatične, zelene i naborane do dubokih žila listove koji kad se osuše dugo zadržavaju miris i dobri su za pripremu čajeva i lijekova. Sjeme joj je tamnosmeđe, pomalo zaobljeno i sitno.

Matricaria chamomilla L.

Engleski naziv: 

Chamomile

Lokalni naziv: 

Kamilica

Jednogodišnja biljka iz porodice glavočika, visine 15-60 cm, tankog i razgranatog korijena, dvostruko perasto razdijeljenih listova. Stabljika je uspravna, gola, većinom razgranjena. Listovi su naizmjenični, 2-3 puta perasto razdijeljeni, sa uskim, linearnim režnjevima. Mirišljive cvjetne glavice su pojedinačne, na dugim stapkama. Imaju ispupčenu i šuplju cvjetnu ložu, a sastavljene su od dvospolnih žutih cjevastih cvjetića u sredini i bijelih jezičastih cvjetića na rubu, koji su povijeni prema dolje. Plodovi su sitne duguljaste svijetlo-smeđe roške sa 3 rebra, bez kunadre.

Lavandula officinalis Chaix ex Vill.

Engleski naziv: 

Lavender

Lokalni naziv: 

Lavanda

Niski višegodišnji polugrm (50-80 cm), sa mnogo uspravnih izdanaka koji su gusto prekriveni sa uskim i duguljastim sivozelenim listovima sa cijelim rubom. Cvjetovi koji nalikuju klasu modre su ili ljubičaste boje, na vrhu izdanka.

Lamium galeobdolon (L.) Crantz

Engleski naziv: 

Yellow archangel

Lokalni naziv: 

Mrtva kopriva

Mrtva kopriva je višegodišnja biljka sa širokim listovima sa podzemnim puzavcima koji dosežu do 40 - 80 cm. Listovi su suprotni i rastu u paru, imaju peteljku, široko ovalni sa osnovomi nazubljenim rubom. Donja strana lista  je često ljubičasta. Cvjetovi rastu u pršljenovima, a na vrhu imaju bodlju.

Juniperus communis L.

Engleski naziv: 

Common juniper

Lokalni naziv: 

Obična borovica, kleka

Grm ili nisko drvo do 7 m visine. Kora u starijoj dobi dobi se ljušti u obliku traka ili ljuski. Iglice po tri u pršljenu, uspravne. Gornja strana sa bijelom prugom. Plod je bobičasta šišarka (ženski cvatovi), okruglasto-jajasta, 6-9 mm u promjeru, plavičasto-sivo-crna.

Hypericum perforatum L.

Engleski naziv: 

St John's wort

Lokalni naziv: 

Gospina trava, žuti kantarion

Poludrvenasta trajnica visoka 30-50 cm. Stabljika uspravna, s dva uzdužna rebra, razgranjena. Listovi nasuprotni, sjedeći, jajasti. Listovi sa puno žutih svjetlucajućih točkica koje predstavljaju žlijezde pune eteričnog ulja, pa list izgleda kao izbušen (perforiran - perforatum). Cvjetovi žute boje, u cvatovima na vrhu stabljike. Protrljani među prstima svjetovi ispuštaju krvavocrveni sok koji potiče od crvene smole.

Humulus lupulus L.

Engleski naziv: 

Common hop

Lokalni naziv: 

Hmelj

Puzava trajnica duga 5-8 m. Naborane stabljike penju se u smjeru kazaljke na satu. Listovi s peteljkom nasuprotni, srcoliko ili dlanasto lapoviti, naborani. Cvjetovi su jednospolni, muški u metlici, ženski u cvatovima koji sliče na šišarke jajastog oblika, viseći i žućkastozelene boje. Unutarnja površina ljuski nosi žućkaste do crvenkaste žljezdaste tvorevine koje hmelju daju gorak okus.

Fragaria vesca L.

Engleski naziv: 

Wild strawberry

Lokalni naziv: 

Šumska jagoda

Trajnica sa vriježama koje pužu. Podanak kratak i drvenast. Listovi iz rozeta dlakavi sa dugim peteljkama, trostruko perasti. Listići jajoliko - okrugli.Cvjetovi bijeli na dugim drškama. Plodovi crvene boje.

Fagus sylvatica L.

Engleski naziv: 

Beech

Lokalni naziv: 

Bukva

Do 30 m visoko drvo s jajastim listovima. Cvjetovi su jednodomni; muški su skupljeni u kuglaste čuperke, koji se nalaze na dugim stapkama; po dva ženska cvijeta obavijena su zajedničkim ovojem, kupulom. Plodovi su trobridi oraščići, koji su po dva zajedno zatvoreni u kupuli obrasloj bodljama; poznati su pod imenom bukvice i iskorištavaju se za tov svinja (pašom).

Eruca sativa Mill.

Engleski naziv: 

Rocket

Lokalni naziv: 

Rikula, rokula, riga

Jednogodišnja ili dvogodišnja biljka s uspravnom, do 50 cm visokom stabljikom. Donji su listovi na stabljici lirasto razdijeljeni, s većim vršnim isperkom. Cvjetovi, skupljeni u grozdastom cvatu, imaju vjenčić od 4 žućkastobijele latice s ljubičastim žilicama. Plodovi su komuške uspravno prilegle uz stabljiku, gole ili dlakave, s plosnatim, do 9 mm dugim dvostranim kljunom na vrhu. Otvaraju se zaklopcima.

Crataegus monogyna Jacq.

Engleski naziv: 

Common hawthorn

Lokalni naziv: 

Jednoplodnički glog

Grm - manje drvo. Kora glatka, sivo pepeljasta. Grane razmaknute s trnovima. Listovi imaju tri do pet lapova. Cvjetovi su složeni u uspravnim gronjama, na vrhovima grana, bijele boje. Plod je crvena koštunica (jedna koštunica).

Crataegus laevigata (Poir.) Dc.

Engleski naziv: 

Midland hawthorn

Lokalni naziv: 

Višeplodnički glog

Grm - manje drvo. Kora glatka, sivo pepeljasta. Grane razmaknute s trnovima. Listovi obrnuto jajoliki, a u prednjem dijelu nejasno trolapoviti. Cvjetovi su složeni u uspravnim gronjama, na vrhovima grana, crvene boje. Plod je crvena koštunica (dvije ili tri koštunice).

Corylus avellana L.

Engleski naziv: 

Common hazel

Lokalni naziv: 

Obična lijeska, lješnjak

Grm 5-7 m visine. Kora glatka, smeđe boje. List na kratkoj peteljci, okruglast, jajast ili ovalan. List je po rubu dvostruko pilast. Lisna plojka je dlakava, a listovi rano otpadaju. Plod je koštunica 1,5 cm duga i oko 2 cm široka, žutosmeđe boje.

Cornus mas L.

Engleski naziv: 

Cornelian cherry

Lokalni naziv: 

Drijen

Grm ili malo drvo do 8 m visine. Kora na starijim primjercima ispuca u crvenosmeđe ljuske. Cvjeta vrlo rano, u veljači ili ožujku, cvjetovi sitni, žuti u štitastom cvatu. Lišće jajasto, nasuprotno, sa dugim vrhovima sa 3-5 srpastih žilica. Plod je crvena koštunica, duga do 1,5 cm.

Equisetum arvense L.

Engleski naziv: 

Common horsetail

Lokalni naziv: 

Preslica

Trajnica visine 20-50 cm. U rano proljeće se javljaju fertilne jedinke koje su blijedo svijetlo smeđe boje i nerazgranjene. Sterilna stabljika se javlja naknadno zelene boje i razgranjena. Listići su u pršljenovima koji su okrenuti prema gore.

Castanea sativa Mill.

Engleski naziv: 

Sweet chestnut

Lokalni naziv: 

Pitomi kesten

Šumsko listopadno stablo visine do 30 metara, u mladosti sa glatkom korom koja kasnije postaje maslinastosmeđa , a u starosti smeđesiva i uzdužno ispucala. Razvija bujnu i veliku krošnju. Korijen prodire duboko u zemlju, sa žilom srčanicom, od koje se bočno granaju jake i također duboke bočne žile. Vršni pup je veći od postranih. Nalazimo ga u čistim, većinom u mješovitim sastojinama listopadnog drveća. Lišće mu je duguljasto, po obodu grubo nazubljeno. Listovi su naizmjenični, lisna plojka tvrda, kožasta na licu gola, tamnozelena i sjajna, na naličju dlakava. Listovi dosta rano opadaju, a lista u svibnju. Cvjeta poslije listanja – lipanj. Muški cvjetovi su u grupicama od po 3 i više sakupljeni u uspravne 10-30 cm duge prividne klasove, dlakavi, vretenasti, a pri njihovoj osnovi nalaze se ženski cvjetovi, te je kesten jednodomna biljka. Plod je složen u loptastu bodljikavu kupolu, koja kad sazri, puca na četiri režnja, a u njoj su 1-3 smeđa jestiva ploda ( maroni).

Calluna vulgaris Hull.

Engleski naziv: 

Common heather

Lokalni naziv: 

Vrišt

Vazdazeleni grm visok 30 - 60 cm sa polegnutim ili uzdignutim granama. Listovi nasuprotni, ljuskasti, sitni. Cvjetovi ružičaste boje u dugim grozdastim cvatovima. Cvjeta krajem ljeta. Plod je čahura.

Asparagus acutifolius L.

Engleski naziv: 

Wild asparagus

Lokalni naziv: 

Oštrolisna šparoga

Grmolika drvenasta trajnica do 1 m visoka. Stabljike su bridaste, izbijaju iz podzemnih gomoljčića. Starije stabljike su sivkaste i mogu se penjati po drugim biljkama ili drugačijoj podlozi. Glavni ogranci imaju čvrste, trnovite ljuske. Cvjeta od travnja do lipnja, cvjetovi su maleni, dugi oko 3 mm, žućkastozeleni i mirisni. Plod je bobica, u zrelom stadiju s crnim ovojem, koja ima 1-2 tvrde sjemenke.

Arbutus unedo L.

Engleski naziv: 

Strawberry tree

Lokalni naziv: 

Planika, jagodnjak

Zimzeleni grm do 5 m visine, rjeđe drvo do 10 (12) m visine i 15cm promjera. List na crvenkastoj peteljci, usko eliptičan do jajast, na rubu nazubljen. Dug 6-9 cm, širok 2-3 cm. Cvetovi terminalni u visećim grozdovima bjelkasto-ružičaste boje. Plodovi veličine 1,5 cmu početku zelenkasti, zatim narančasti i na kraju crvene boje.

Allium ursinum L.

Engleski naziv: 

Wild garlic

Lokalni naziv: 

Medvjeđi luk

Trajnica visoka 15 -40 cm. Listovi prizemni, sa dugom peteljkom, po dva u paru (rijetko tri), ravni su, duguljasto eliptični, sa izraženom linearnom nervaturom. Stabljika uspravna, pomalo uglasta (bez listova) Na stabljici se razvijaju glavičasti zvjezdasti cvjetovi.

Achillea millefolium L.

Engleski naziv: 

Common yarrow

Lokalni naziv: 

Stolisnik

Trajnica visoka do 80cm. Stabljika uspravna, nerazgranjena, na presjeku cilindrična. Listovi sa kratkom peteljkom, spiralno raspoređeni, sa dvostruko ili trostruko urezanim lapovima.

OBITELJ ČENDAK

Nalazimo se u selu Jelovice na sjeveru Istre, malom planinskom mjestu okruženom gustim borovim šumama i proplancima Ćićarije, smještenom u općini Lanišće, uz cestu koja iz pet kilometara udaljenih Vodica kroz Jelovice vodi prema slovenskoj granici.

Obitelj Čendak - mama Slavica i sinovi Aleksandar i Draženko - osim što vode gostionicu Lovac smještenu u blizini hrvatsko-slovenske granice, jedni su od rijetkih proizvođača drvenog ugljena u Istri.

Adresa:
Jelovice 23,
Buzet, Hrvatska

Tel: +385 52 660 127

Hrvatske šume

Hrvatske šume, društvo s organičenom odgovornošću je pravni sljednik "Hrvatskih šuma", javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p. o., Zagreb, osnovanog na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (NN 41/90), s početkom rada 1. siječnja 1991.godine.

Hrvatske šume, javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p. o., Zagreb, bilo je pravni sljednik više gospodarskih subjekata.

Drveni ugljen (Carbo vegetabilis)

ugalj ili karbun se koristi danas kao sirovina i gorivo. Koristio se tijekom gotovo čitave povijesti čovječanstava što datira još iz brončanog doba. U Hrvatskoj je dominantna tehnologija proizvodnje drvenog ugljena upravo na tradicionalan način.

Obarajući rez

Obarajući rez
Sigurno obaranje zahtjeva veliki oprez i preciznost. Rez smjera određuje smjer padanja, a stablo se obara obarajućim rezom. Između ova dva reza ostavlja se prelomnica, koja na siguran način usmjerava stablo prema tlu u planiranom smjeru.

Rez smjera
Rez smjera se može napraviti na više načina. Stanje stabla, teren i lokalna tradicija utječu na odabir reza smjera. Izbjegava se predubok rez smjera. Ne bi trebao biti veći od 15-20 % prsnog promjera.

SLAGANJE KARBUNICE (Karbunica)

Tradicionalna proizvodnja bukovog ugljena na Ćićariji dijeli se na 4 proizvodne faze:

  • Obrti
  • Obrti
  • Poduzeća sa ograničenom odgovornošću
  • Poduzeća sa ograničenom odgovornošću
  • Poduzeća sa ograničenom odgovornošću
  • Civilne udruge
  • Javna poduzeća s ograničenom odgovornošću
  • Javna poduzeća s ograničenom odgovornošću
  • Lokalne administrativne jedinice
  • Lokalne administrativne jedinice
  • Lokalne administrativne jedinice
  • Lokalne administrativne jedinice
  • Lokalne administrativne jedinice
  • Lokalne administrativne jedinice
  • Lokalne administrativne jedinice
  • Lokalne administrativne jedinice
  • Lokalne administrativne jedinice
  • Lokalne administrativne jedinice
  • Lokalne administrativne jedinice
  • Lokalne administrativne jedinice
  • Regionalna administrativna jedinica
  • Lokalne administrativne jedinice

Slideshow 4

Hrvatski

Slideshow 3

Hrvatski

Slideshow 2

Hrvatski

Slideshow 1

Hrvatski

Adriatic Model Forest - project (AMF)

The objective of the AMF project is the creation of a new Model Forest in the Croatian Region of Dalmatia by implementing the “Five steps methodology” of the Mediterranean Model Forest Network.

Mreža

Slideshow 4

Engleski

Slideshow 3

Engleski

Slideshow 2

Engleski

Event test 001

Nulla porttitor, metus interdum tempor ornare, mauris turpis lacinia nulla, a lobortis libero diam non nibh. Sed venenatis, leo in sodales euismod, lacus lacus tristique lorem, ac posuere purus dolor non quam. Integer ut libero ut felis porta hendrerit ut sed augue. Curabitur nec ipsum enim. Fusce nec justo in turpis hendrerit posuere. In libero metus, ullamcorper vitae euismod eget, vehicula sed sem. Donec eget sapien quis sem condimentum bibendum. Aliquam mollis et lorem eu elementum. Phasellus euismod faucibus risus at mollis. Proin vestibulum risus vel cursus congue.

Šumarstvo, lovstvo i obnovljivi izvori energije

Cilj 1. Edukacija i savjetovanje privatnih šumoposjednika

Pod cilj:Održivi razvoj privatnih šuma i šumskih resursa

            Aktivnosti:

Zaštita i valorizacija nedrvnih šumskih proizvoda

(tartufi, gljive, ljekovito i samoniklo bilje, lovni fond, šumsko voće i plodovi…)

Cilj 1. Zaštita staništa nedrvnih šumskih proizvoda

            Aktivnosti:

  • Promotivne i edukativne kampanje o zaštiti staništa tartufa u Istri i ostalih nadzemnih gljiva
  • Edukacija sakupljača o pravilnom sakupljanju NDŠP
  • Utjecati na zakonsku regulativu o NDŠP, a posebno na Pravilnik o zaštiti gljiva s obzirom na period sabiranja tartufa

Cilj 2. Kreiranje baze podatka o NDŠP

Poljoprivreda, stočarstvo i održivi razvoj

Cilj 1 : Poticati razvoj održive poljoprivrede na cjelokupnom području MŠ

                Aktivnosti:

Kulturni i ruralni turizam

Cilj 1. Razvoj destinacije i brenda modelne šume „Sliv rijeke Mirne“

Podcilj: Spriječiti odljev stanovništva s područja MŠ

             Aktivnosti:

Zaštita prirode, komunikacija i edukacija

Cilj 1. Edukacija i informiranje o zaštićenim područjima i prirodnim vrijednostima

Podcilj : Podići razinu ekološke svijesti i znanja o očuvanju prirode i okoliša

                   Aktivnosti:

Upravljačka struktura u modelnoj šumi koncipirana je na način da proizlazi iz članstva i u krajnjoj liniji odgovorna je članstvu.

 Redovni članovi MŠ mogu biti jedinice lokalne samouprave i jedinice regionalne samouprave, znanstvene i stručne ustanove, javna i privatna trgovačka društva, civilne udruge i druge pravne osobe, te poslovno sposobne fizičke osobe - obrti, poljoprivredna gospodarstva koje su pokazale interes da se bave djelatnostima MŠ, te prihvaćaju njezine ciljeve i Statut.

KRAJOLIK ili odabrano područje modelne šume mora biti i raznoliko i reprezentativno kako bi se zadovoljila načela modelne šume.

Područje mora biti dovoljno veliko da uključuje raznolikost vrijednosti i interesa koje dionici mogu imati.To naravno uključuje pošumljena područja, ali i sva ostala područja na kojima postoji mogućnost  interakcije sa šumom: poljoprivredna, seoska, urbana područja, močvare...

PARTNERSTVO modelne šume je otvoreno, transparentno, obvezujuće i odgovorno.

Partnerstvo je obvezujuće zbog aktivnosti koje primjenjuje i sredstava koje koristi, te je upravo zbog toga i odgovorno: partnerstvo poprima oblik pravnog subjekta, upravo kako bi osiguralo odgovornost.

Transparentnost je osnovna odlika svakog partnerstva modelne šume: kako bi trajno zagarantirali pridruživanje novih članove te kako bi bili javno odgovorni pred donatorima, javnom vlašću, svojim dionicima i stanovništvom. 

Ideja osnivanja Modelne šume Istra proizašla je iz potrebe umrežavanja svih predstavnika područja kako bi se objedinilo znanje i potaklo sudjelovanje u valorizaciji i upravljanju prirodnim resursima. Modelna šuma nastoji objediniti ekonomski, socijalni i gospodarski razvoj te u smjeru zajedničke vizije postići održivi razvoj ruralnog područja. Partnerstvo modelne šume čine općine i gradovi, turističke zajednice, privatne i javne agencije, javne ustanove i institucije, trgovačka društva i javna poduzeća,privatna poduzeća, pa zatim obrtnici, udruge i pojedinci.

U sklopu Mediteranske mreže modelnih šuma proučavamo osobitosti Mediteranske regije. Razvijamo zajedničke ciljeve, stvaramo dinamična radna okruženja i utvrđujemo obrasce suradnje među članovima. Promičemo razmjenu znanja i suradnju na područjima od zajedničkog interesa te zajednički stvaramo nove mogućnosti razvoja.

Mreža i njezina modelna šuma surađuju u razvoju programa aktivnosti. Među njima postoji stalna komunikacija kako bi se izbjegli konflikti vezani uz okoliš, a cilj im je promicanje globalnih mogućnosti za održivi razvoj, u okviru međunarodnih obvezi i sporazuma.

Modelna šuma je dobrovoljna grupa ljudi, dobrovoljaca, koji žive na određenom terioriju i koje zanima otkrivanje, definiranje, poboljšanje i garancija održivosti teritorija, a jednako tako i razmjena vlastitog iskustva i znanja sve kako bi doprinijeli globalnim cijevima zaštite okoliša.

Forestry, hunting and renewable energy sources

Objective No. 1 Education and consulting of private forest owners

Sub goal: Sustainable development of private forests and forest resources

            Activities:

Non-wood forest products

(truffles, mushrooms, wild and medicinal plants, hunting fund, wild fruits and berries…)

Objective No. 1 Protection of the habitat of non-wood forest products

            Activities:

Agriculture, cattle breeding and sustainable development

Objective No. 1: Encourage the development of sustainable agriculture in the whole area of the Model Forest

                Activities:

Cultural and rural tourism

Objective No. 1 Development of the destination and brand of the Model Forest “River Mirna Basin”

Sub goal: Prevent the population outflow from the Model Forest area 

             Activities:

Protection of nature, communication and education

Objective No. 1 Education and informing about the protected areas and natural values

Sub goal: Raise the level of ecological awareness and knowledge about the nature and environment conservation.

                   Activities:

Krajolik

Proizvodi iz naše šume

Partneri modelne šume

Brian Bonnell

Art and forests

Slideshow 1

Engleski

Governance structure in a Model Forest is chosen amongst the membership and is responsible to the membership.

 Regular members of the MF can be local administration units and regional administration units, scientific and expert institutions, public and private companies, civil associations and other legal entities as well as competent private persons – sole traders, family farms that have shown an interest in participating in the activities of the MF and that have accepted its objectives and statute.

LANDSCAPE or the selected Model Forest territory must be both diversified and representative, in order to meet the Model Forest principles.

It must be large enough to include the diversity of values and interests that stakeholders may have. It includes forested areas of course, but also all areas susceptible to develop interactions with forests: agricultural, pastoral, urban areas, wetlands …

PARTNERSHIP of the Model Forest is open, transparent, responsible and accountable.

The partnership is responsible for the actions implemented and means used, and accountable for that: the partnership takes the form of a legal entity, to ensure this accountability.

The transparency value is an essential trait of any Model Forest partnership: in order to permanently guarantee its capacity to welcome new members, but also to be publicly accountable in front of the donors, public authorities, and also its stakeholders and population.

The idea of establishing a Model Forest “River Mirna Basin” resulted from the need to affiliate all representatives of the territory in order to gather knowledge and encourage the participation in the valorisation and management of natural resources.  The Model Forest is trying to include both economic and social development and, within the scope of the common vision, achieve a sustainable development of the rural territory.

The International Model Forest Network (IMFN) is a global community of practice whose members and supporters work toward the common goal of the sustainable management of forest-based landscapes through the Model Forest approach. The IMFN is comprised of all member Model Forests around the world.

In the Mediterranean Model Forest Network we study the particularities of the Mediterranean region. We develop common objectives, we generate dynamic work environments, and we establish patterns of collaboration between members. We promote the exchange of knowledge, cooperate in common interest areas, and collectively develop innovative capacities.

Because the conditions under which the sustainable management of forest landscapes can vary from one site or region to another, the Model Forest concept was designed to be flexible. Model Forests set their own priorities relating to conservation of biodiversity, cross-cultural awareness, economic diversification, public education, and agricultural improvements, as examples.

A Model Forest is a voluntary association of people that live in a particular territory, and are interested in discovering, defining, enhancing and guarantying its sustainability; and in sharing their experiences and their knowledge to contribute to global environmental goals.

Strategic planning is a process through which a group of Model Forest stakeholders defines a unique vision for sustainable landscape management and develops a plan for achieving that vision.

Strategic planning helps in the efficient aiming of energy and resources, ensuring that stakeholders’ work is directed towards the same goals. Also, during the years, it helps to assess the proper course of action, as response to environmental changes, and it ensures consistency.

Kontakt i Struktura MŠ

Udruga Modelna šuma Istra

Trg slobode 2

HR-52000 Pazin, Croatia

e-mail: info@modelnasuma.hr

OIB: 67546189296

IBAN: HR8023800061147006555

 

PREDSJEDNICA: Ana Fornažar

e-mail: info@modelnasuma.hr

mob: +385.99.2298139

 

UPRAVNI ODBOR:



News
Media