Kraljica voća – jabuka, poznata je i kao “zabranjeno voće“, “voće znanja“, a u norveškoj mitologiji se spominje kao “voće koje obećava vječnu mladost“. Domaća, odnosno kultivirana jabuka, Malus domestica Borkh., pripada porodici ruža. Prema Knjizi Postanka zmija je nagovorila Evu da Adamu ponudi jabuku kako bi ga zavela. Adam ju je prihvatio, postao svjestan svoje golotinje, a za kaznu su oboje protjerani iz rajskog vrta. Tako je jabuka (lat. Malum = zlo) postala simbol znanja i besmrtnosti, kao i grijeha i seksualnosti.
Stablo jabuke najčešće je kultivirano stablo na svijetu, a kao divlje raslo je u Europi još u pretpovijesno doba. Domaća jabuka podrijetlom je iz južnog Sibira i Azije, a Grci i Rimljani uzgajali su različite sorte. Iz vremena starog Rima potječe uzrečica ab ovo usque ad mala = od jajeta sve do jabuke, jer je bilo uobičajeno obrok započeti jajetom, a završiti jabukom.
Istočna Turska i Kavkaz čine središte raznolikosti roda Malus. Jabuka je tamo prvotno i uzgajana, odakle se proširila po Europi. Aleksandar Veliki jednu je vrstu jabuke pronašao u Maloj Aziji oko 300 p.n.e. i donio ih u Grčku. Karlo Veliki naredio je sadnju jabuka u njemačkim zemljama oko 800. g., a oko 1600. godine već je bilo poznato gotovo 200 sorti jabuke. Engleski kolonizatori su je 1600. g. prenijeli u Sjevernu, a potom i u Južnu Ameriku.
Kroz tisuće godina uzgoja jabuka je dobila svojstva koja poznajemo danas, pa predstavlja najrasprostranjeniju voćnu vrstu na svijetu. Poznato je oko 8000 različitih sorti jabuke koje se međusobno razlikuju po boji, okusu, slatkoći i kiselosti, konzistenciji i sočnosti.
Izvor: http://www.volim-jabuke.com/price-o-jabuci/kratka-povijest-jabuke/




























Udruga Modelna šuma Istra, Općina Lanišće i udruga “Babucera” iz Brguca po prvi puta organiziraju “Festival šuma i šusmkih plodova” na Ćićariji koji je zamišljen kao inovativno i raznoliko događanje za sve generacije.






Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 21. ožujka Međunarodni dan šuma (IDF) 2012. Dan slavi i podiže svijest o važnosti svih vrsta šuma. Na svaki Međunarodni dan šuma, zemlje se potiču da poduzimaju lokalne, nacionalne i međunarodne napore da organiziraju aktivnosti koje uključuju šume i drveće, kao što su kampanje sadnje stabala. Temu svakog Međunarodnog dana šuma bira Kolaborativno partnerstvo za šume

https://www.youtube.com/watch?v=9J3VWDA1nEw&feature=youtu.be








U subotu 21.








































































































